Građani Hrvatske prosječno ljetuju 10 dana, a na godišnjem odmoru troše 1083 eura, pokazalo je istraživanja MasterIndex, koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve.
Istraživanje otkriva optimistične planove građana Hrvatske za putovanja unutar zemlje, ali i u inozemstvo. Tako 92 % svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77 % unutar Hrvatske.
Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6 % ispitanika.
Planiran porast potrošnje
Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70 % ispitanika što je na razini prošlogodišnjih rezultata (72 %), dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 % onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj. Najveća barijera ljetovanju su financije – svaki četvrti ispitanik kao razlog navodi financijsku nemogućnost, a 15 % financijsku nesigurnost. Ipak, od onih koji ne planiraju odlazak na more, najviše (37 %) je onih koji već žive na moru.
Privatan smještaj je i dalje najpopularnija opcija (51 %) što je na razini rezultata zadnjih godina. U vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja odsjesti planira 35 % građana, za hotel se odlučuje 17 %, a za kampove 4 %.
Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57 % ispitanika, češće mladi. Duži ljetni odmori planirani su ako se radi o smještaju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja (14 dana u prosjeku). Ljetovanje duže od 31 dan planira 2 % ispitanika. U hotelima u prosjeku ispitanici ostaju 9 dana, a u kampovima 10.
Većina planira ljetni odmor s partnerom ili supružnikom (48 %) ili s članovima obitelji (43 %). Svaki deseti na ljetovanje putuje sam.
Preduvjeti za održiviji turizam
U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39 %) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Oni koji planiraju hotelski smještaj, procjenjuju i znatno veće izdatke za ljetni odmor (u prosjeku 1.695 eura), naročito oni koji preferiraju smještaj više kategorije.
U prosjeku za ljetni odmor se planira potrošnja u visini 88 eura dnevno po osobi. Za ispitanike koji odsjedaju u hotelima taj iznos raste na 142 eura, u privatnom smještaju 91 eura, dok građani koji odmor provode u kampu ili vlastitom smještaju troše 64, odnosno 54 eura. 29 % procjenjuje potrošnju do 30 eura, a 27 % više od 100 eura.
Veća potrošnja planira se ako se na odmor odlazi s partnerom ili prijateljima (115 eura dnevno), a ako se ide na odmor s obitelji, planirana potrošnja se kreće oko 36 eura dnevno po osobi i ona je manja što je veći broj članova s kojima se planira ljetovati.
“Smještaj prosječnog standarda i cijene bira 71 % ispitanika, uz prosječnu potrošnju od 1.039 eura ili 92 eura po danu, dok se za smještaj više kvalitete uz prosječnu potrošnju od 1.600 eura i 122 eura po danu odlučuje 29 % njih. Ovo ukazuje na koristi za turizam, lokalnu zajednicu i cijelu ekonomiju od unaprjeđenja kvalitete smještaja – veća potrošnja i popunjeni kapaciteti, čak i izvan sezone, recept su za održiviji turizam”, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
“Upravo je održivi turizam ono za što se zalažemo kroz naš projekt Uplift, usmjeren na osnaživanje malih poduzetnika u turističkom sektoru. Pružamo im alate i znanja potrebna za jačanje otpornosti i konkurentnosti na tržištu, čime doprinosimo dugoročnom razvoju hrvatskog turizma”, dodala je.
Prema najnovijem godišnjem izvješću Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024: Breaking Boundaries, turisti sve više preferiraju putovanja izvan ljetne turističke sezone (svibanj-lipanj i rujan-listopad). Natalia Lechmanova, glavna ekonomistica za Europu, Mastercard Economics Institute, istaknula je: “Ova promjena posebno je izražena u Hrvatskoj koja s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u ovom pozitivnom trendu među europskim zemljama.”
Najvažniji je omjer cijene i kvalitete
Karticom smještaj plaća 53 % ispitanika, čime se nastavlja trend pada plaćanja gotovinom započet 2021. godine.
Građanima su za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja (68 %), a velik je udio onih koji traže odabir destinacije gdje nema gužvi (41 %). Na popisu kriterija su, između ostalih, i dobra prometna povezanost, klimatski uvjeti, dobra gastronomska ponuda, raznolika kulturna ponuda i dobar noćni život.
Porast cijena općenito i dalje brine naše građane (46 % ispitanika), ali znatno (10 postotnih bodova) manje nego godinu dana ranije. Raste i udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.
