Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja gostovao je u N1 Newsroomu gdje je komentirao nove mjere Vlade, s posebnim naglaskom na rast plaća.
Na pitanje o tome je li Vlada spremna razgovarati o poreznoj reformi u ovom mandatu, Kroflin odgovara: “Bojim se da za šire razmjere podešavanja poreznog sustava premijer nije zainteresiran, što ne znači da neće biti, jer je to zaista nužno. Naš porezni sustav je relativno primitivan, isključivo je orijentiran na PDV. Porez na imovinu, pa čak i porez na dohodak u Hrvatskoj su poprilično nefunkcionalni. Treba napraviti ozbiljne zahvate u porezni sustav”.
“Što se tiče pitanja plaća, govoriti o nošenju građana s porastom cijena, a bez pitanja rasta plaća mirovina i slično, nije moguće. Danas je predstavljen novi paket mjera koji produljava neke postojeće mjere, neke reformira. Zaista protiv toga nije bilo disonantnih tonova. Međutim, na dnevni red smo stavili pitanje plaća kojeg u ovom paketu nema. Vlada može utjecati na plaće na više načina: jedan je ovakvim paketom pomoći gospodarstvu, kroz činjenicu da je Vlada pojedinačno najveći poslodavac u ovoj zemlji kroz plaće svojih zaposlenika. Treći način je kroz porezni sustav, odnosno porez na dohodak”, kaže tajnik NSZVO-a.
Komentirao je i oporezivanje apartmana: “Ovo što HUP predlaže u smislu oporezivanja aprtmana je nešto s čime bih se ja složio. S druge strane, “porez na ekstradobit je jedna izvanredna situacija koja nije sustavna i ne može doprinijeti stabilnosti poreznog sustava. Ne bih to povezivao s ovim oporezivanjem dohotka”.
Na pitanje o tome jesu li odluke o promjenama u porezima politički oportune s obzirom na izbore 2024., kao i jesu li porezne reforme najbolja borba protiv inflacije, Kroflin kaže: “To ne znači da ovo nije dobar trenutak – ja mislim da je, i za pravednije kreiranje oporezivanja dohotka i uvođenje poreza na nekretnine, i za porez na nasljedstvo i cjeloživotno darovanje… svi ti porezi ne štete ekonomskoj aktivnosti, a mogu doprinositi smanjenju nejednakosti i razvoju odrđene doze društvene pravednosti. Kad ćete, ako ne u trenutku krize, krenuti u to da teret snošenja šokova u većoj mjeri pada na bogatije nego siromašnije. Inflacijsku krizu su primarno platili oni najsiromašniji kroz PDV, a PDV je najregresivniji porez koji najviše udara socijalno najugroženije”.
