DANI MEDA: Korona povećala prodaju meda u nikada lošijoj godini za pčelare

18. Dani meda u Zagrebu
Foto: Marinko Petković

18. Dani meda u Zagrebu okupili su na središnjem gradskom Trgu Bana Jelačića 40-ak pčelara, uz mjere zaštite od pandemije korona virusa, koji su tamo do nedjelje, te tri dana predstavljaju razne proizvode poput meda, propolisa, peludi, matične mliječi, medenjake, gvirc …

OPG ‘Biorad’ Olivera Novosela iz Zagreba ima ukupno tri pčelinjaka sa 150 do 200 košnica na tri lokacije. Prvi je u Rakovu potoku kod Samobora, drugi je u Lonjskom polju te jedan pokazno-edukacijski za buduće pčelare, na Savskoj opatovini.

18. Dani meda u Zagrebu
Foto: Marinko Petković

Novosel kaže da ima interesa i za izvoz meda, odnosno propilisa, ali da zasad to nije u mogućnosti, nakon probne serije od stotinjak komada, izvesti čak 5000 bočica propolisa u Dansku godišnje, iako interes za pčelinjim proizvodima, kako kod nas tako i u inozemstvu, raste što je proizvodnja meda, ali i drugih pčelinjih proizvoda. Svi smo mi mali pčelari, koji svako za sebe, ne može osigurati dovoljno meda, a trebalo bi imati puno više košnica za izvozno tržište, ističe Novosel.

Vlasnica obrta za pčelarstvo Balint Vesna Balint iz Virovitice, kaže da je sreća u nesreći ove godine, poveća prodaja domaćeg meda uslijed korone, jer potrošači traže način da povećaju imunitet. S druge strane, ova je godina za kontinentalne pčelare, u prvom redu zbog lošijih klimatskih uvjeta za bagrem, bila najlošija u posljednjih 25, koliko se Balinti bave pokretnim pčelarenjem sa čak 350 do 400 košnica.

18. Dani meda u Zagrebu
Foto: Marinko Petković

Otkrila je i da su redovito na Danima meda u Zagrebu, što je posebno važno za njegovu prodaju ove godine, jer su otkazani brojni sajmovi i smotre, što je jako suzilo prostor prodaji domaćeg meda, koji oni prodaju u vlastitoj trgovini na kućnom pragu, ali i u drugim većim gradovima. Inače, Balint su ove godine imali nešto manje od četiri tone meda, zbog druge jako loše godine u nizu, a kad je godina dobra, znali su imati od 10 do 15 tona meda, ”ovisno o paši’.

OPG Snježane Ostović iz Kastava kod Rijeke, ima med od kadulje sa Cresa do planinskog meda, odnosno meduna iz Vrbovskog u Gorskom kotaru, kao i bagrema iz Istre. Ostović ističe da se uslijed klimatskih promjena, koje su učestale posljednjih godina, seleći pčelari, još i nekako drže, jer idu tamo gdje još uvijek ima cvijeta, pa na zahtjevniji način u odnosu na stacionarne pčelare, dođu do vrcanja meda.

I ona kaže da je bilo boljih godina za pčelare što se tiče prinosa meda, ali je ova godina, zbog sve prisutne korone, povećala njegovu potrošnju, onim pčelarima koji su našli način, najčešće dostavom, jer se direktna prodaja na sajmovima, kojih i nema više, jako smanjila. Uz to, čuli smo da povećanju imuniteta doprinosi konzumacija med kroz cijelu godinu, a ne samo u vrijeme gripe, ističe Snježana, koja ne broji izvrcani med, već ga shvaća kao ‘dar prirodne’.

OPG Mladena Ježića iz Gradeca kod Vrbovca, pohvalio se netom osvojenom zlatnom medaljom na međužupanijskom, ali i međudržavnom natjecanju u Brodu, gdje je njegov kestenov med sa Žumberka, kojeg je sve manje, osvojio zlatnu medalju, između 110 hrvatskih pčelara, ali i onih iz BiH i Srbije.

Ježić kaže da se kesten na Žumberku, gdje seli pčele u lipnju na pašu, još ne suši posljednjih godina, gdje 120 košnica, najprije na Petrovu goru, ide’ na pašu’, od proljeća pa sve do jeseni. Ovu godinu drži osrednjom, što se tiče prinosa, ali i tržišta, koje se napokon okrenulo domaćem medu, čemu je doprinjela i Nacionalna staklena za med, a koja je u primjeni skoro dvije godine.

Na sajmu je prvi put bio OPG Zorana Ježića iz Cubineca kod Križevaca, koji se uzda u mikrolokacije, što se tiče veće bagremove paše, pa je 30-ak proizvodnih košnica, kao i lipe i kestena, ove godine dalo malo manje od tone meda, čime je bio zadovoljan. (M.Petković)

Komentari