Vatroslav Lisinski, skladatelj prve hrvatske opere, rođen je na današnji dan, 8. srpnja 1819. godine, u Zagrebu.
Osnivač je hrvatske orkestralne glazbe rođen je kao Ignac Fuchs u obitelji njemačko-židovskog podrijetla, a ime Vatroslav Lisinski izabrao je pod utjecajem Ilirskog pokreta s kojim je usko povezno njegovo sveukupno djelovanje.
Premda je studirao pravo i filozofiju, a glazbom se bavio tek usputno, bio je jedan od najdarovitijih skladatelja Ilirskog pokreta te prvi hrvatski profesionalni glazbenik. Smatra se da je upravo on postavio temelje solo-pjesme, opere i zborske i orkestralne glazbe u Hrvatskoj.
Skladanjem se počeo baviti na poticaj prijatelja Alberta Štrige koji je i sam bio amaterski glazbenik, pjevač i pristaša Ilirskog pokreta. Štriga je 1841. osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo, Lisinski se priključio kao dirigent.
Godine 1841. Lisinski je skladao zborsku pjesmu Prosto zrakom ptica leti, pozdravnu pjesmu Ljudevitu Gaju, koja je, kao i druge njegove budnice, naišle su na veliko oduševljenje iliraca.
Njegovi prijatelji iz Ilirskog pokreta, kao vatreni domoljubi, nisu se zadovoljavali samo manjim skladbama, nego su tražili od Lisinskog da sklada hrvatsku nacionalnu operu.
Albert Štriga je pribavio libreto i Lisinski se 1843. dao na posao. Tri godine kasnije, održana je u Zagrebu praizvedba njegove prve opere Ljubav i zloba. Bilo je to 28. ožujka 1846. godine. Na sceni su bili uglavnom pjevači amateri, ali je opera svejedno izazvala opće oduševljenje, tako da je u idućih mjesec dana izvedena još šest puta.
Potaknut oduševljenje kojim su primljene prve izvedbe Ljubavi i zlobe, Lisinski napušta činovničko zvanje i odlazi u Prag na daljnje glazbene studije. Međutim, premda je prijamni ispit položio s odličnim uspjehom, Lisinski ipak nije primljen na Praški konzervatorij, i to stoga što je bio – prestar!
Preostalo mu je jedino privatno studirati glazbu, čemu se on i posvetio. U Pragu je tri godine marljivo radio na svom glazbenom obrazovanju, a potom se odlučio vratiti u Zagreb. Stigao je pun nade, željan novih glazbenih izazova, no u Zagrebu su se prilike bile promijenile. Društvene prilike su se promijenile, nestao je ilirski zanos, a samim tim i mogućnosti za njegov skladateljski rad.
Mladi glazbenik zaposlio kao činovnik, trpeći brojna poniženja. Zanemaren i zaboravljen Vatroslav Lisinski je preminuo 31. svibnja 1854., u 35. godini života, ne dočekavši izvođenje svoje najpoznatije opere. Praizvedba opere Porin održana je tek 2. listopada 1897., 43 godine nakon njegove smrti.
Ivica Majić
