U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 13. travnja akademik Tomislav Raukar primio je Nagradu “Ivan Lučić” za životno djelo, dok je akademik Dragutin Feletar nagrađen Nagradom “Vjeloslav Klaić” za popularizaciju povijesti.
Kako se ističe u obrazloženju, akademik Raukar napisao je niz djela o srednjovjekovnoj prošlosti Dalmacije i njezinih gradova, posebice Zadra i zadarskog područja, s glavnim usmjerenjem prema ekonomskoj, društvenoj i kulturnoj povijesti. Autor je kapitalne sinteze hrvatske povijesti u srednjem vijeku Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje.
“U svoja je djela Raukar unosio mnoge nove elemente koji ranije nisu bili prisutni u hrvatskoj historiografiji, a ideje je crpao iz europske historiografije, napose talijanske i francuske iz kruga oko časopisa Annales. Izuzetno je važno polje djelatnosti profesora Raukara njegov obrazovno-odgojni rad na Sveučilištu u Zagrebu, ali i drugim sveučilišnim i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj. Akademik Raukar poznat je po iznimnoj korektnosti, susretljivosti i iznad svega humanom odnosu prema studentima i kolegama. Njegova su predavanja studenti vrlo rado slušali i upijali nove spoznaje o složenim odnosima u srednjovjekovnom dobu, toliko drukčije od ranije stečenih znanja u školi”, stoji u obrazloženju.
U obrazloženju nagrade za akademika Feletara stoji da se radi o jednom od vodećih hrvatskih geografa. “Osim geografije i demografije, u žiži je njegova znanstvenog interesa osobito ekonomska povijest i regionalna povijest te nepokretna kulturna baština i kulturna povijest.
Povijesnim je temama profesor Feletar prilazio od početka multidisciplinarno. Iz toga proizlazi i njegovo široko zanimanje za objašnjavanje povijesnih procesa u geografskom prostoru. Dao je značajan prinos razvoju hrvatske historijske geografije, kao i povijesti poduzetništva. Doprinio je i istraživanjima ekonomske povijesti. Od osobite je važnosti Feletarovo djelovanje na popularizaciji znanosti, što je vidljivo kroz časopis za popularizaciju geografije i povijesti Hrvatski zemljopis (danas Meridijani), pokrenut 1994. Taj je časopis desecima i stotinama tisuća učenika kao i ostalih ljubitelja povijesti, geografije, ekologije i drugih područja bio i ostao važan izvor popularnih tekstova i ostalih informacija. Napose, profesor Feletar zaslužuje nagradu za popularizaciju povijesti jer je uredio i objavio velik broj knjiga, znanstvenih i stručnih, povijesnog karaktera”, stoji u obrazloženju.
U sklopu Kliofesta nagrađen je i znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku dr. sc. Lovro Kunčević, Nagradom “Mirjana Gross” za najbolju knjigu iz povijesti 2015., za djelo Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada.
“Knjiga govori o transformacijama kolektivnog identiteta Dubrovačke Republike tijekom njezina zlatnog doba, od sredine 14. do ranog 17. stoljeća. Uzimajući u obzir najrazličitije povijesne dokumente, od kronika, zakonskih zbornika, diplomatskih pisama, sve do književnosti, rituala i likovnih umjetnosti, autor analizira načine na koje su Dubrovčani opisivali svoj grad-državu, odnosno stvarali ‘slike’ Republike. Kunčevićeva je knjiga posvećena aktualnoj i znanstveno relevantnoj temi. Oblici i transformacije kolektivnog identiteta jedno su od središnjih pitanja suvremene povijesne znanosti, a u posljednje vrijeme osobito je izražen interes upravo za slična istraživanja identiteta u predmodernom razdoblju. Ova monografija predstavlja prvu opsežnu studiju važne a gotovo nepoznate teme koja je, povrh toga, u skladu s najsuvremenijim tendencijama u međunarodnoj povijesnoj znanosti. ova studija predstavlja izniman doprinos i zbog široke publike kojoj je upućena. Ne samo da je relevantna za stručnjake s polja historiografije i za istraživače iz srodnih disciplina poput povijesti umjetnosti ili književnosti, već će, zbog aktualne teme i čitkog stila kojim je pisana, nedvojbeno biti zanimljiva i široj kulturnoj javnosti”, stoji u obrazloženju nagrade u kojem se ističe i autorova interdisciplinarnost i korištenje velike količine nepoznatog arhivskog materijala iz svih ključnih kolekcija dubrovačke arhivske građe te dosad nepoznatih dokumenata o Dubrovniku kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u mnogim europskim arhivima i knjižnicama.
Foto: Press/HAZU
