U organizaciji Odbora za tumore Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije 12. rujna održan je 23. znanstveni sastanak Bolesti dojke na kojem je prisustvovalo više od sto vodećih znanstvenika, stručnjaka i liječnika iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja koji su govorili o najvažnijim pitanjima vezanima uz otkrivanje i liječenje raka dojke i najnovijim spoznajama do kojih su došle znanost i praksa.
Skup su otvorili predsjednik Hrvatske akademije akademik Zvonko Kusić i tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina, a vodeći znanstvenici i kliničari koji se bave bolestima dojke predstavili su najnovija postignuća u prevenciji i liječenju raka dojke.
Akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je Akademijin skup o bolestima dojke u posljednja dva desetljeća postao jedan od najbolje organiziranih i vođenih stručno-znanstvenih skupova, ne samo u Akademiji nego i uopće u hrvatskoj medicini. Pritom je istaknuo zasluge akademika Ivana Prpića koji je pokrenuo održavanje ovog tradicionalnog skupa. „Ovi sastanci na najbolji način preispituju postojeće paradigme i spoznaje i stvaraju nove te određuju algoritam liječenja“, poručio je akademik Kusić. Istaknuo je da je ovaj skup primjer kako Hrvatska akademija treba raditi jer samo ozbiljan i kontinuiran samozatajni rad i dugoročna rješenja utemeljena na znanstvenim postavkama mogu hrvatsko društvo izvući iz krize.
Rak dojke najčešći je karcinom u ženskoj populaciji i u zapadnim zemljama pogađa jednu od deset žena. No, zahvaljujući napretku medicine velik broj žena je izliječen i među osobama izliječenima od karcinoma najviše je upravo žena izliječenih od raka dojke. Također, većina bolesnica se dobro prilagođava prolaznim nuspojavama citotoksičkog liječenja. Akademkinja Vida Demarin upozorila je da se manje pažnje posvećuje definiranju utjecaja kemoterapije u liječenju karcinoma dojke na kognitivno funkcioniranje bolesnica, kao što su verbalna sposobnost i pamćenje. Kognitivni deficit opažen je od 8 do 39 posto izliječenih, što ovisi o vrsti kemoterapije, genetskim predispozicijama i razini estrogena koji štiti kognitivne funkcije žena.
Govorilo se i o drugim nuspojavama kemoterapijskog liječenja raka dojke, kao što su promjene na koži, nagluhost i trombotička mikroangiopatija. Čak 75 posto žena s uznapredovalim rakom dojke ima metastaze na kostima, što značajno doprinosi smrtnom ishodu bolesti, a zadnjih godina opažen je i sve veći gubitak koštane mase. Damir Vrbanec iz KBC-a Zagreb kazao je da terapija koštanih metastaza zahtijeva multidisciplinarni pristup i istaknuo uspjehe koji se postižu primjenom hormonske terapije i biofosfonata.
Raspravljalo se i o problemu pretjerane dijagnoze i pretjeranom liječenju raka dojke, temama o kojima su stručna mišljenja vrlo podijeljena. Damir Miletić iz KBC-a Rijeka pojasnio je da se pojam pretjerana dijagnoza odnosi na tumore koji se otkriju probirom, a koji se ne bi klinički manifestirali tijekom života, što troši zdravstvene resurse i izlaže bolesnice riziku pretjeranog liječena. „Radiolozi stvaraju pretjeranu dijagnozu i uzrokuju pretjerano liječenje jer ne mogu unaprijed znati evoluciju bolesti kod neke bolesnice. Stoga radiolog individualne kliničke procjene mora donijeti opreznu i balansiranu odluku“, rekao je Miletić.
Govorilo se i o mastalgiji (bolnim dojkama), simptomu koji osjeti 70 posto žena u dobi do 55 godina. Prema riječima Paule Podolski iz Klinike za onkologiju u Zagrebu, ta je pojava uglavnom benigna, no u ambulantom liječenju izostaju sistematične smjernice za zbrinjavanje mastalgije. „Temelj zbrinjavanja je ohrabrenje žena, 85 posto će biti zadovoljno samo ohrabrenjem i objašnjenjem nastanka boli, a u 60 posto slučajeva tegobe nestaju isključenjem maligne bolesti“, kazala je Podolski. Na skupu je istaknuto i da se u Hrvatskoj sve češće koristi parcijalna umjesto potpune mastektomije (uklanjanje dojki), kao ni da nova paradigma u liječenju raka dojke postaje kombinacija kemoterapije i imunoterapije. Dodatna sitraživanja potrebna su u otkrivanju čimbenika odgovornih za nastanak recidiva.
Svih 19 radova predstavljenih na 23. Znanstvenom sastanku Bolesti dojke već je objavljeno u posebnom zborniku.
