Gradska knjižnica u Zagrebu i Hrvatsko-češko društvo organizirali od 16. studenog do 4. prosinca izložbu Zagrebački tiskar Antun Jandera: izložba u povodu 250 godina od izdavanja prvih hrvatskih novina. Autori izložbe su Sara Džapo, Davor Ferković i Marijan Lipovac.
Čeh Antun Jandera je 1771. u Zagrebu izdavao novine na latinskom jeziku Ephemerides Zagrabienses, čime počinje i povijest hrvatskog novinstva, no od 50 brojeva nije sačuvan nijedan primjerak.
Na izložbi su izložene knjige iz fonda Gradske knjižnice koje je Jandera tiskao tijekom svog djelovanja u Zagrebu, od 1766. do 1772., oglasi iz kojih doznajemo da je 1771. izdavao novine, kao i preslike dokumenata o njegovom rođenju i smrti i preslika njegova pisma poslanog Hrvatskom kraljevskom vijeću u Varaždinu 1772. Zapis iz matične knjige u češkom gradu Příbramu izložen je prvi put, a iz njega se doznaje točan datum Janderinog rođenja, 13. prosinca 1738., čime se ispravlja netočan podatak u dosadašnjoj literaturi da je Jandera rođen 1728.
Svečanost otvorenja izložbe održana je u četvrtak 25. studenog, a otvorila ju je ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Jasna Vaniček Fila kao izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek,. Govorili su i voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić, autori izložbe Marijan Lipovac i Davor Ferković te novi češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka kojem je to bilo prvo javno događanje nakon dolaska u Zagreb.
Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, kratko je podsjetio na život i zasluge Antuna Jandere koji je potjecao iz češke tiskarske obitelji. Kršten je kao Antonín Jan František Jandera, a majka Monika Ludmila Práchynová bila je najmlađa kći tiskara Jáchyma Františeka Prachynusa i Anežke Dorote Pileciove te se udala za Jana Martina Janderu, faktora u majčinoj tiskari. Nakon što je 1740. umro, supruga mu se udala za tiskara Františeka Augustina Höchenbergera.
U njegovoj tiskari 1753. se kao šegrt tiskarskom zanatu počeo učiti i 15-godišnji Antonín Jandera, koji se iste godine preselio u Prag gdje je počeo raditi u isusovačkoj tiskari. Ondje je djelovao kao slagar sve do 1765., a godinu kasnije spominje se u Zagrebu kao faktor u Kraljevinskoj tiskari Franje Ksavera Cerovšeka. Želeći se osamostaliti, Jandera je 1768. kreditom Stolnog kaptola zagrebačkog otvorio svoju tiskaru, no budući da kredit nije otplatio, ona nije bila njegovo, već vlasništvo Kaptola.
Tiskara je najprije bila smještena u Novoj Vesi, a zatim seli u Premužićevu kuću na Opatovini broj 9. U novoj tiskari Jandera je imao tri radnika te je nastavio tiskati kalendar Calendarium Zagrabiense, čije izdavanje je započeo 1767. U kalendaru za 1771. Jandera je najavio da će od 1. siječnja 1771. „da zadovolji želje mnogih“ izdavati latinske novine po uzoru na bečki Wienerisches diarium. Tako su nastale prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses. Izlazile su svake subote na četiri stranice, a prodavale su se za tri krajcara u Janderinoj tiskari na Opatovini. Tijekom 1771. izašlo je 50 brojeva tih novina, od kojih nije sačuvan niti jedan primjerak.
Novine, međutim, nisu bile dugog vijeka zbog nedostatka stručnih ljudi, a time i vijesti. Krajem 1771. Jandera je među knjigama koje nudi na prodaju spomenuo i uvezano godište svih brojeva novina izašlih u 1771. Kratko je objasnio i sudbinu novina i izrazio nadu da će jednog dana opet izlaziti: „Zagrebačka bi tiskara zaista novinama, koliko je do nje, srdačno željela stalno služiti javnosti. Poslije jedva protekle pola godine otkazalo je da i dalje piše pero prvog sastavljača, koje se bilo samo ponudilo, a drugi se ljudi odvraćaju od neugoda ovakve vrste, u prvom redu jer čitave godine Tiskari nisu stizale nikakve vijesti iz naših krajeva pa ako Ephemerides Zagrabienses prestanu odsad izlaziti ispod tiskarskog tijeska ovaj će pokušaj s jedne strane ostati hvalevrijedan, ali će s druge neuspjeh biti ispričan.“
Nije poznato tko je bio taj „prvi sastavljač“, tj. glavni urednik novina, a postoji pretpostavka da se radilo o Baltazaru Adamu Krčeliću, koji je u svom ljetopisu Annuae tijekom 19 godina, sve do 1767., bilježio događaje u Zagrebu i okolici, ali i svijetu, poput novinara. Antun Jandera se 1769. u Zagrebu oženio Julijanom Softić Maglić s kojom je dobio kćer Justinu Karolinu, rođenu 1771., a umro je 19. kolovoza 1772.
„Ovom se izložbom po prvi put u 250 godina Antunu Janderi i njegovom djelu odaje počast. On je jedan od mnogih istaknutih zagrebačkih Čeha, čiji niz počinje s prvim zagrebačkim biskupom Duhom krajem 11. stoljeća, a završava današnjim pripadnicima češke manjine i češkim diplomatima. Kao i mnogi Česi, i Jandera je kao mlad i ambiciozan čovjek došao u Zagreb potražiti životnu sreću, ovdje je pokrenuo posao, stekao povjerenje Baltazara Adama Krčelića koji je bio središnja osoba tadašnjeg kulturnog života Zagreba, oženio se, dobio kćer, no nažalost umro je mlad, ne navršivši 34 godine. Živio je teško jer danonoćno su ga morile brige oko tiskare i vraćanja kredita, ali srećom imao je punicu koja ga je pomagala kako kaže u pismu Hrvatskom kraljevskom vijeću nedugo prije smrti koje je ovdje izloženo. U to vrijeme češka zajednica u Zagrebu nije bila organizirana jer je Češka beseda Zagreb osnovana 102 godine nakon Janderine smrti, ali očito je imao mali kutak Češke jer je jedan od tri djelatnika njegove tiskare bio Pražanin Josip Karlo Kotsche koji je nakon Janderine smrti nastavio voditi tiskaru i prenio ju na Gradec, a oženio je i Janderinu udovicu Julijanu. Čeha u to vrijeme u Zagrebu nije bilo puno, ali kako vidimo bili su solidarni u životnim teškoćama. kad god otvorimo novine bilo bi dobro da se barem na sekundu sjetimo Antuna Jandere koji je bio rodonačelnik svih današnjih hrvatskih novinara i izdavača. Poželimo im da njihova struka opstane i dalje, posebno tiskani mediji, da baština Antuna Jandere živi i dalje“, kazao je Lipovac.
O izloženim knjigama govorio je Davor Ferković, voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Gradske knjižnice.
„Na ovoj izložbi izložili smo 24 knjige, od kojih su 22 izašle iz tiskarskog stroja Antuna Jandera, a dvije su reprinti. Od toga je sedam knjiga na hrvatskom jeziku. Antun Jandera radio je u Zagrebu samo šest godina. Usprkos tom kratkom razdoblju tiskao je važne, vrijedne i zanimljive knjige, kako za razdoblje u kojem je živio tako i za nas danas. Knjige su to koje su danas stare 250 godina i iz kojih smo naučili puno o gospodarskim, vojnim i političkim događajima u Hrvatskoj i Zagrebu u 18. stoljeću. Tiskao je prvi hrvatski heraldički udžbenik Artis heraldicae notitia brevis Ivana Voršića 1772. Tiskao je djelo Vida Došena Aždaja sedmoglava 1768. i Razgovor i nauk o držanju i hranjenju ovaca. To je jedna od prvih knjiga na hrvatskom jeziku koja govori o uzgoju ovaca, a radi se zapravo o prijevodu istoimene češke knjige Václava Jana Paula. Knjige Baltazara Adama Krčelića, hrvatskog povjesničara, teologa i pravnika, najvrjednije su koje je tiskao Antun Jandera i te knjige imamo danas izložene ovdje. Radi se knjizi Povijest Stolne crkve zagrebačke i knjizi Prethodne napomene o kraljevstvima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“, kazao je Ferković.
Otvarajući izložbu, Jasna Vaniček Fila kazala je da još od doba Antuna Jandere pa sve do danas hrvatsko novinarstvo i mediji imaju dug život i iznimnu važnost za javnost. Jer, valja uvijek istaknuti da su slobodni, neovisni i pluralistički mediji, utemeljeni na slobodi informiranja i izražavanja, gradivni element demokracije. Ministarstvo kulture i medija stoga o okviru mjera medijske politike podupire inicijative koje su usmjerene prema jačanju položaja novinara, medijskog profesionalizma, pluralizma i raznovrsnosti. Isto tako potičemo programe medijske pismenosti – cilj nam je osnažiti medijske i informacijske kompetencije građana, a posebno ćemo nastaviti s poticanjem programa medijske pismenosti od najmlađih dana, kako bismo stvorili aktivni stav građana prema konzumiranju medijskih sadržaja. Važan dio naše medijske politike je kontinuirani rad na unapređenju medijskog zakonodavstva, kao i razvoj različitih mjera potpore svim medijima, kao i ulaganje u potpore profesionalnom novinarstvu”, kazala je Vaniček Fila, podsjetivši da je hrvatska Vlada 2021. proglasila Godinom čitanja.
U povodu jubileja 250 godina od izdavanja prvih hrvatskih novina Hrvatsko-češko društvo podnijelo je prijedlog Gradskoj skupštini Grada Zagreba da stube koje spajaju Dolac i Opatovinu, a pored kojih se nalazila kuća gdje je živio, djelovao i umro Antun Jandera dobiju ime ovog istaknutog zagrebačkog Čeha nedovoljno poznatog stručnoj i široj javnosti.
