Premijer Plenković u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog zakona o obnovi Zagreba [VIDEO]

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Njegovo izlaganje možete poslušati

… ili pročitati (govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti):

“Velika mi je čast pozdraviti vas ponovno, nakon ovog prvog tjedna, kada smo imali prigodu razgovarati, i predstaviti danas u ime Vlade Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Te nedjelje, 22. ožujka, kada je Zagreb i okolicu pogodio potres, svi smo osjetili razornu i neukrotivu snagu prirode. Potres koji je trajao tek desetak sekundi odnio je jedan mladi život, Anamarije, čijoj obitelji još jednom u ime svih nas u Vladi izražavam sućut, deseci tisuća domova su oštećeni, a brojni naši sugrađani više nisu bili u prilici da žive kao do tada.

U potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo je, ili privremeno neuporabljivo, više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture.

Uz brojne crkve i samostane, oštećen je i simbol Zagreba, katedrala, a krnji tornjevi katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog hrvatskog grada. Dogodilo se da je Zagreb postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije koronavirusa. Bili su to izazovni trenuci i s velikom zahvalnošću i ponosom mogu reći da su građani Zagreba na te izazove odgovorili velikim srcem, solidarnošću, pribranošću i dostojanstvom.

Sve javne i gradske službe odmah su izašle na teren – Civilna zaštita, vatrogasci, policija, medicinske službe, Hrvatska vojska i brojni volonteri. U roku od sat i pol, cijeli državni vrh sastao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te koordinirao njihovo djelovanje.

Obnova Zagreba je glavna zadaća

Odmah je bilo jasno da će obnova Zagreba postati naša glavna zadaća u godinama pred nama. Istodobno, razmjeri šteta procijenjeni na 86 milijardi kuna nadilaze sve s čim smo se do sada suočavali.

Naše aktivnosti smo definirali u tri smjera:

Prvo, pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije među našim sugrađanima.

Drugo, počeli smo izrađivati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam biti potrebna za obnovu Zagreba.

I treće, to je razlog naše današnje rasprave, izrada kvalitetnog zakonskog okvira za dugogodišnju obnovu Grada Zagreba i dijelova dviju županija.

Nakon potresa, jedan od prioriteta je bio osigurati sigurnost Zagrepčana i stanovnika svih pogođenih okolnih mjesta u susjednim županijama. Zbrinuli smo obitelji koje su bile primorane napustiti svoje porušene domove – u Studentskom domu Cvjetno naselje. Kroz njega je do sada prošlo oko 800 građana Zagreba, najviše ih je u jednom trenutku bilo u svibnju, čak 652, a trenutno je ondje još smješteno 350 naših sugrađana. Za njihov smještaj i prehranu do sada smo izdvojili 12,6 milijuna kuna. Kada kažem izdvojili mi, mislim na Vladu putem Stožera civilne zaštite odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

Za oštećene zgrade, ali u kojima je ipak moguće stanovati, osigurali smo jednokratnu pomoć od 12 tisuća kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i dizala. I za to smo, kao što se sjećate, vašom odlukom odnosno odlukom prethodnog saziva Sabora, rebalansom proračuna osigurali 100 milijuna kuna koje su bile alocirane na proračunske linije Ministarstva graditeljstva.

Financiranje najamnine za zamjenski stan

Uz to, za nabavu kondenzacijskih bojlera predvidjeli smo 8000 kuna i za tu svrhu smo osigurali 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša, čime su pokrivene potrebe za više od 5.000 stanova. Do danas je zaprimljeno 3190 prijava, a riješeno ih je više od 1050. Sveukupno, za te prve interventne mjere osigurano je 141 milijuna kuna, plus troškovi smještaja o kojima sam govorio.

Ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja kroz financiranje najamnine za zamjenski stan za sve osobe čije su nekretnine stradale u potresu, za što smo osigurali financiranje do rujna 2021. godine.

Do danas je za financiranje najamnine zamjenskih stanova zaprimljeno 463 zahtjeva. Dakle, riječ je o aktivnosti koje ide kroz Ministarstvo državne imovine, a sada je to fuzionirano. Do sada je riješeno 346 zahtjeva, 255 ima pravo na financiranje najamnine, dok je 91 zahtjev odbijen, 121 rješenje je izdano – 77 ih je izdano za osobe iz Studentskog doma Cvjetno naselje, a ukupno je to 208 osoba. Do danas je isplaćeno gotovo pola milijuna kuna za najamnine.

Resorno ministarstvo je dosad zaprimilo 117 ponuda vlasnika stanova za davanje u najam od čega je 107 potpunih. Prema podacima Grada Zagreba, i oni daju rješenja o davanju stanova na korištenje onima koji su stradali u potresu.

Ukupna šteta je 86 milijardi kuna

Usporedno s time usmjerili smo naše napore na osiguranju potrebnih financijskih sredstava. Vrlo brzo nakon potresa počeli smo suradnju sa Svjetskom bankom na izradi dokumenta o procjeni štete, takozvana Brza procjena nastale štete. Prema toj procjeni, ukupna šteta na oko 25.000 zgrada, kao što sam kazao, iznosi 86 milijardi kuna, i to je zaista veliki iznos odnosno više od 60 posto državnog proračuna.

Važno je imati na umu da je suradnja sa Svjetskom bankom bila s ciljem da imamo međunarodno priznatu i verificiranu metodologiju procjene štete. Dakle, to je bitan aspekt ovog procesa. Na temelju tog dokumenta osigurali smo zajam od 200 milijuna dolara koji ćemo iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija. Taj zakon, odnosno zakon o potvrđivanju tog ugovora, bit će pred vama u četvrtak i predstavit će ga potpredsjednik Vlade Marić.

Također, procjenu šteta smo iskoristili i kao podlogu za prijave šteta na Europski fond solidarnosti. Kao što znate, Europski fond solidarnosti služi za potporu državama članicama kod prirodnih nepogoda. Da odmah odgovorim na onu priču o donatorskoj konferenciji za Albaniju i potresu koji je bio u Draču i Tirani, Albanija nije članica pa smo i mi pomogli da se takva međunarodna donatorska konferencija organizira. Tamo je poginulo više od 50 ljudi. Unutar Europske unije, ovakve vrste donatorskih konferencija se u načelu ne organiziraju, već za to postoji Europski fond solidarnosti.

Ja sam prije 10 dana razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, ona je najavila da ćemo dobiti akontacijska sredstva u 89 milijuna eura sljedećih dana, najkasnije početkom kolovoza. Nakon toga će uslijediti cijela tranša koja će biti, po našim informacijama, nešto više od 500 milijuna eura.

Poruka je tu, naravno, da smo učinili sve da idemo prema ova dva izvora koji su nam bitni, a razgovaramo i s Razvojnom bankom Vijeća Europe koja je specijalizirana za financiranje različitih projekata koji se odnose i na stanovanje, te ćemo kroz Ministarstvo financija uskoro, siguran sam, osigurati i dodatna sredstva za obnovu i kroz taj međunarodno izvor.

Usporedno smo radili na ovom zakonskom okviru koji treba utvrditi načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu Zagreba.

Taj posao je pretpostavljao uključivanje niza aktera, od različitih resora u Vladi, do predstavnika Grada Zagreba, i naročito različite struke, građevinare, arhitekte, urbaniste, ljude koji su specijalisti za energetsku transformaciju, povjesničare umjetnosti, konzervatore, pravnike, različita poslovna okruženja, komore, elektrotehničare, strojare, ljude koji su specijalisti za dimnjake i slično.

Visoki stupanj suglasja

Veliki broj aktera dao je doprinos izradi nacrta zakona, a potom je na naše inzistiranje, u okviru javnoga savjetovanja, dao i brojne sugestije kroz javno savjetovanje.

Mi smo od početka tvrdili da ovakav dugoročan zakon ne smije i ne može biti donesen na brzinu i kod toga čvrsto stojimo, zato što je ovo situacija bez presedana.

Imali smo puno prirodnih nepogoda, ali ne ovakvih koje su pogodile glavni grad, koji su pogodili kulturno-povijesnu jezgru Zagreba, sve ono što čini identitet hrvatskog glavnog grada.

Cijeli zakon i postupak koji će kasnije slijediti kroz Program mjera , kao i sama obnova, se po našem dubokom uvjerenju treba raditi uz visoki stupanj suglasja, ne samo političkih stranaka, nego različitih predstavnika niza struka.

Upravo zbog toga sam zahvalan svima koji su kroz javno savjetovanje dali svoje sugestije.

Preduvjet za organiziranu obnovu je osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Dakle, za razliku od onih koji su proteklih mjeseci tvrdili da čim se donese zakon, sve će se riješiti, nisam vidio da je bilo tko od tih imao neku torbu s 86 milijardi kuna koje će se automatski realizirati za sve one kojima je obnova potrebna. Nisam nikoga čuo u javnim nastupima da ima nekakvo magično rješenje.

Mi ćemo stoga pažljivo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja, da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema niti će itko od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se to sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu. To jednostavno nije realno, i nemoguće je, u krajnjoj liniji.

Važno je da ovaj zakonski okvir koje će Sabor, vjerujem, kroz dva čitanja usvojiti, bude kvalitetan, transparentan, pravičan, provediv i da oko njega postignemo što veću suglasje. Rekao sam prošli tjedan da ćemo biti otvoreni za prijedloge oporbe, na pojedine zakonske prijedloge, ovo je kao nacrtan primjer zakona za kojeg unaprijed kažem ako ima kvalitetnih sugestija oporbe, mi ćemo ih prihvatiti.

Vlasnici sami  20 posto

Nekoliko riječi o nacrtu zakona; on uređuje način i postupak obnove, odnosno uklanjanja zgrada oštećenih ili uništenih u potresu, kao i izgradnju zamjenskih zgrada.

Predviđa se financiranje konstrukcijske obnove iz sredstava državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika, te sredstvima iz drugih izvora.

Kao što ste čuli na sjednici Vlade, vrlo važna poruka je bila o sufinanciranju konstrukcijske obnove privatnih zgrada. Ono je predviđeno u omjeru 60% država, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici, odnosno suvlasnici.

Obnovu zgrada javne namjene financiraju u potpunosti vlasnici, odnosno osnivači javnih ustanova.

Obnova će se provoditi organizirano, sukladno Programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu osnovat će se u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu.

Osnivači Fonda su država, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.

Definiraju se različiti oblici obnove zgrada, ovisno o tome radi li se o zgradama javne namjene, višestambenim zgradama, poslovnim, stambeno-poslovnim zgradama ili obiteljskim kućama.

Zakon predviđa različite razine obnove oštećenih zgrada; popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije ili cjelovitom obnovom.

Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi, odnosno interijeri nego isključivo konstrukcijska obnova zgrade.

Cjelovitom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne institucije, ostale zgrade javne namjene, te pojedinačno zaštićena kulturna dobra.

Pojačanje konstrukcije vrši se s ciljem povećanja seizmičke otpornosti.

Nakon obnove, zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost, i to najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i veći stupanj otpornosti, u tome je ključ pojačanja konstrukcijske obnove sukladno posebnom Tehničkom propisu.

Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade, mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu zgrade.

Za to je potrebno da se obvežu na podmirenje razlike troškova koji bi zbog toga nastali i da daju odgovarajuće osiguranje za ispunjenje te obveze.

Prioriteti i rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada i njihovoj važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnog dobra.

Oni ovise i o prioritetima organizacije gradskog prometa te kapacitetima građevinskog sektora.

Radi transparentnog korištenja javnih sredstava predviđena je i tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije.

Kako bi se spriječile zloporabe, predvidjeli smo i ograničavanje cijena za korištenu robu, pružene usluge i provedene radove u okviru ovog zakona.

Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri da su se urušile ili da nije moguća njihova obnova.

Za to je potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Ako nema suglasnosti svih stanara uklanjanje se obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.

Važno je istaknuti da će, u odnosu na prve procjene, manji dio zgrada trebati rušiti, što je donekle ohrabrujuće.

Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća kada je postojeća obiteljska kuća uništena.

Takva zamjenska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, kada se gradi na novoj lokaciji. Takvu smo situaciju imali i u nekim drugim krajevima Hrvatske.

Veličina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55 m² za jednu ili dvije osobe, 70 m² za tri ili četiri osobe, te 85 m² za pet i više osoba.

Ako je kuća osigurana, vlasnik je dužan pravo na osigurninu prenijeti u korist državnog proračuna, naravno, ako koristi obnovu.

Isplata novca umjesto obnove

Zakon predviđa i novčanu pomoć i potporu koja se može isplatiti umjesto obnove:

Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove.

Ta potpora ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu bi vlasnik imao pravo prema ovom Zakonu.

Isto tako, vlasnici, odnosno suvlasnici oštećene zgrade, koji na temelju odluke o obnovi sami obnavljaju zgradu, imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove konstrukcijske obnove.

Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami pokrenuti obnovu da to i učine, a sukladno kriterijima moći će ostvariti novčanu pomoć.

Zakon predviđa da odluke o obnovi donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve su ostale radnje u domeni Fonda za obnovu.

Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika, odnosno vlasnika.

Izvođači se biraju na temelju javnog poziva.

Programom mjera određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti kod odabira izvođača.

Do povratka u obnovljeni stan ili kuću stambeno će se zbrinuti vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz višestambenih zgrada i obiteljskih kuća koje se uklanjaju, a oni za to vrijeme plaćaju najam.

Vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima Grad Zagreb, odnosno država dužni su o svom trošku osigurati privremeni smještaj sve dok im se ne da stan u najam.

Prvi program mjera mora Vladi biti predložen najkasnije 30 dana od stupanja na snagu zakona, a Vlada ga mora usvojiti u roku od 15 dana od primitka. Dakle, vrlo su predvidljivi rokovi aktivnosti.

Prilika za Zagreb i Hrvatsku

Ono što je danas naša zajednička odgovornost – Vlade, Grada Zagreba i svih dionika, pa i građana je da proces obnove realiziramo na način da Zagreb sutra, kao i okolna mjesta, budu sigurnija, ali i ugodnija mjesta za stanovanje, rad i život.

Obnova treba biti prilika za dinamičniji razvoj grada Zagreba, ali i za rješavanje brojnih dosad neriješenih infrastrukturnih problema.

Na svima nama je da ovaj izazov i iskušenje pretvorimo u povijesnu priliku za Zagreb, pa i za Hrvatsku, u priliku da Zagreb učinimo metropolom 21. stoljeća koja će odgovoriti na sve suvremene potrebe njegovih stanovnika.

Također, u priliku za novi model razvoja podizanjem standarda prostornog planiranja i urbanizma, ali i energetsku učinkovitost i održivost za budućnost, u priliku da Zagreb svoj rast i razvoj temelji na boljem korištenju svih svojih resursa, zelenoj industriji, novim tehnologijama, gospodarstvu temeljenom na znanju, te na inovativnosti i kreativnosti svojih građana i nadasve u priliku da se posvetimo ljudima, kako bi se svi građani i svi stanovnici stradalih okolnih mjesta što prije mogli oporaviti od ove nedaće i ponovno gledati svoju perspektivu na vedriji način nego što je to nakon posljedica ovoga potresa.

Mi ćemo u raspravi koja će slijediti pažljivo poslušati i razmotriti sve prijedloge koje ćemo dobiti kroz raspravu i dva čitanja u Hrvatskom saboru.

Vjerujem da nam je svima zajednički cilj da predloženi zakonski okvir do drugog čitanja unaprijedimo te da usvojimo Zakon koji će biti provediv i čiji će Program mjera osigurati dinamičan rad na obnovi svih oštećenih zgrada u hrvatskom glavnom gradu jer to je ono što želimo dati kao svoj doprinos našim sugrađanima.“