Epidemija bi mogla učiniti da nestane nekritičkih financiranja nezanimljive, takozvane, umjetnosti koju, gle čuda, izvodi mali nećak i njegov najbolji prijatelj
Piše: Nikola Mihaljević
unimedia@unimedia.hr
Ovih dana korona je nezaobilazna tema u gotovo svim društvenim slojevima i vezana je za sve društvene procese, od zdravstvenog sustava, politike, umjetnosti do ekonomije.
Da, jednostavno je nezaobilazna i, kako to već kod nas biva, svi imaju svoje mišljenje i točno to što su oni zamislili je ono najbolje rješenje, slično kao u nogometu. Kao što je jedan komentator na društvenim mrežama rekao: “Naši ljudi znaju sve o koroni, o nogometu, svjetskoj politici i ekonomiji – jedino mi nikako nije jasno zašto pale suhu travu po vjetru?”.
Dakle, očito smo narod koji voli rasprave bez kritičkog odmaka, bez argumenata i s velikom dozom “osobnoga” ega, ponekad čak i s agresivnim stavovima jer je bitno biti “pobjednik”.
Tko je pak spreman preuzeti odgovornost, e to je već nešto sasvim drugo. I kad se zapitamo kako zapravo stvari stoje, što se to događa u zdravstvu, kulturi, politici i, naposljetku, ekonomiji, o kojoj svi itekako razmišljamo i mnogi od nas se i ozbijno brinu o svojoj budućnosti, odgovori bi mogli mnoge iznenaditi. Što bih mogao reći ako bih, primjerice, bio “salonski” nogometni selektor ili barem guverner HNB-a?
Razni su kutevi gledanja ali moglo bi i ovako biti. Čini mi se da se u nogometu stvari mijenjaju iz korijena – to moderno robovlasništvo s bogatim robovima, koje njihovi gazde i klubovi tjeraju do iznemoglosti, mogli bi nakon puno vremena imati rekordna smanjenja prihoda. Veliki show je zaustavljen, ne prodaju se ulazice, skupa televizijska prava, manjak je izdašnih sponzora, a to bi moglo dovesti do toga da nogomet čak postane sport, da se približi svojim korijenima, da se igra iz ljubavi i zabave, a ne zbog kladioničara i bahatih menadžera.
Ako se smanje ili zaustave veliki transferi prema inozemstvu, možda to neizravno ojača domaću ligu, možda domaći veliki menadžeri potraže druge zanimacije i ne budu više ugledni građani koji izabavljaju naciju razbacujući se eurskim novčanicama, kao što je bila dosadašnja praksa.
A što se onda događa u kulturi, idu li tu stvari u nekom drugom smjeru ili su i tu procesi slični? Moglo bi se reći da je situacija slična, dogodit će se velika transformacija, svi će se morati prilagoditi novim okolnostima i tu će sigurno biti suza. Može se dogoditi da nestane nekritičkih financiranja nezanimljive, takozvane, umjetnosti koju gle čuda izvodi mali nećak i njegov najbolji prijatelj.
Oni pravi, najveći i sada rade i čak pomiču granice svojih dosega do široke publike. Gledali smo posljednjih dana pozitivne primjere gdje neki “sms” mediji odjednom prenose dramske prvake koji recitiraju Tina Ujevića. Zahvalimo Goranu Grgiću što nas je neuke podsjetio na poetsko bogatstvo našeg roda. Zagrebački solisti, svjetski poznati umjetnici odjednom sviraju na portalu poznatom po aferama s “filmićima” i drugim veselim skandalima.
Ne čini li vam se to malo čudno?
Možda i nije, svijet se mijenja, bit će toga još, i to vrlo skoro. A kraljica “sportova” – politika, što se tu događa? Reklo bi se da neke dojučerašnje zvijezde u usponu, oni koji su se idntificirali čak s cijelim narodom ili oni drugi koji bore kupusovim listom za demokraciju, postadoše zvijezde padalice.
Ako ovo potraje, a moglo bi, tražit ćemo ih po blatu. Doduše, umnogome im je tamo i mjesto, ali svjetla reflektora su ih obasjavala zlatnim bojama, pa se to blato nije vidjelo na prvu, tek sada kad su stvari sazrele.
Uistinu, sad stvari postaju jasnije i narod nema više volje za šuplje i nebitne teme, bezobzirne i bahate sindikaliste, dosta je igara, dajte nam kruha, a on je ekonomija, zar ne? Kažu pismoznanci da je upitno koliko možemo izdržati, da ćemo se morati zadužiti i da nas čekaju teški dani. Ostat ćemo bez posla i izgubit ćemo sve što smo kupili na kredit i lizing.
Kakva li nas je to teška sudba zatekla, kako ćemo dalje? Čini mi se da smo dobili novu okrunjenu vladaricu, ima krunu koju svi moraju poštivati, nema mrdanja, nema skrivanja i nema bijega.
Nije bitno kojeg ste roda, u kojoj ste stranci, jeste li bogati ili ne, gdje vam je adresa, pa čak ni koliko godina imate. Ta kruna se zove korona i sve nas je okrunila, resetirala sve naše postavke i istjerala mnoge stvari na čistac. Trebat ćemo se svi skupa pokrenuti po nekim novim pravilima i, ono što je najvažnije, izgleda da više nema izbjegavanja odgovornosti, trebat će paziti što se radi jer se svima nama vrlo brzo krivi koraci mogu obiti o glavu.
Sad kad smo okrunjeni, dignimo glave, budimo ponosni točno onakvi kakvi jesmo, uvažavajmo i volimo bližnje i naši životi će ići boljim smjerom.
