Luka Jalžabetić i Mirko Martinuš iz Crvenog križa gostovali su u Novom danu televizije N1 gdje su govorili o viškovima hrane.
Jalžabetić radi u socijalnoj samoposluzi gdje se dijele paketi hrane. “Imamo dnevno 20-30 ljudi koji dolaze po pakete, to je oko 600-tinjak korisnika u mjesec i pol. Oni jesu gladni i svojim primanjima ne mogu podmiriti svoje potrebe”, rekao je.
“Većinom su to osobe starije životne dobi i, umirovljenici. pripadnici manjina, ali i mlađe osobe koje su u pandemiji ostale bez posla”, dodao je.
Martinuš otkriva kako se na godišnjoj razini u Hrvatskoj baci 400.000 tona hrane. “Zagreb sam baci 120.000 tona. Polovica bačene hrane je iz kućanstava, a polovica iz gospodarskih subjekata. Cilj banke hrane je povezati gospodarske subjekte koji, ili proizvode ili prodaju hranu koja je pred istekom roka trajanja, na centralno skladište koja bi se raspodijelila potrebitima. Mi smo se prijavili za projekt i pribavili smo dva laka dostavna vozila i kamion koji će služiti u svrhu prijevoza i skladištenja hrane da ne propadne”, rekao je.
“Gospodarski subjektima je u interesu da se riješe skladišnog prostora, a nama da to podijelimo. Banka hrane je zamišljena kao centralna institucija koja će prikupljati i distribuirati tu hranu. Tu ima svega, od konzervirane hrane do svježeg mesa i povrća. Mi imamo veliko skladište u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici i od tamo distribuiramo hranu”, dodao je.
Jalžabetić je otkrio što se nalazi u paketima hrane koje dijeli Crveni križ. “Tu su osnovne stvari kao brašno, ulje šećer, sol, riža i konzervirana hrana i dnevne donacije – voće, povrće i meso. Da bi postali naš korisnik moraju biti osobe u sustavu Centra za socijalnu skrb i osobe izvan centra čija su primanja manja od 300 eura mjesečno za samca ili 250 za kućanstva”, rekao je.
Dodaje da je najveći problem mali broj donacija. “Taj paket korisnici dobivaju jednom u mjesec do mjesec i pol dana, odnosno oko osam puta godišnje”, napomenuo je.
Objasnio je i kako se prijaviti za dobivanje za donaciju hrane. “Najkraći put je doći na adresu socijalne samoposluge u Zagrebu u Heinzelovu 66 ili se javiti u Centru za socijalnu skrb svom nadležnom, ako su u sustavu”, rekao je.
Obojica su ustvrdili da ih pomoć apsolutno ispunjava.
