Jedno od najvažnijih, ne samo ekoloških, već geopolitičkih pitanja je kako smanjiti emisiju stakleničkih plinova i klimatske promjene koje neupitno dolaze (globalno zatopljenje, sve jači vjetrovi i oluje, pojačane oborine, pomicanje vremenskih pojaseva…) i Europska unija si tu zadaje jasne ciljeve, kazao je u četvrtak predsjednik Zelene liste Nenad Matić na konferenciji za novinare.
Dodao je da se krenulo u „dekarbonizaciju“ tako da je predviđeno do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 40%, a do 2050. godine u rasponu do 80 do čak 100%. U ovom trenutku osim deklarativnog zazivanja europskih vrijednosti Hrvatska ide sasvim drugim smjerom jer „fosilno“ ministarstvo energetike (nije zaštite okoliša) pokreće projekte Plomin, dolazi nam stari plutajući LNG terminal, a najavljuje se čak bušenje Jadrana.
Dugo očekivana Analiza i podloga za izradu Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2030. – poznatija kao Zelena knjiga je tu orijentaciju hrvatske vlade i potvrdila, ističe Matić.
Prema Matićevim riječima, ona nažalost i dalje podcjenjuje potencijal iskorištavanja solarne energije, a udio pokrivanja električnom energijom iz fotonaponskih sustava u zemljama Europske unije 2016. godine iznosio je 4%, u Hrvatskoj 0,34%. Kad bi Hrvatska proizvodila koliko i prosjek zemalja EU-a iz solarnih elektrana onda bi već sada trebalo biti instalirano 600 MW fotonaponskih sustava, a na žalost imamo 50 MW. Italija pokriva 9% a Njemačka 7% svoje potrošnje električnom energijom iz fotonaponskih sustava. Time bi bitno smanjili uvoz energije i potaknuli razvoj Hrvatska a ne zemalja bogatih naftom i plinom.
Zelena knjiga je posve zaobišla integraciju toplinskog sektora i elektroenergetskog sektora jer nigdje ne spominje mogućnost korištenja toplinskih spremnika i power-to heat tehnologija te se zanemaruje veliki potencijal korištenja dizalica topline, napominje Matić.
Zelena lista smatra kako država treba uvesti porezne olakšice za ulaganja u obnovljive izvore energije i građane ohrabriti na ulaganje dijela njihove štednje koja iznosi više od 270 milijardi kuna u bankama, gdje za nju ne dobivaju veliku kamatu.
U Hrvatskoj borba protiv klimatskih promjena počinje promjenom na izborima te Zelena lista poziva građane da izađu na izbore za Europski parlament, podrže Zelenu listu i započnu borbu protiv klimatskih promjena, zaključuje Matić.
M. Petković
