Hrvatsko-češko društvo održalo je 10. travnja godišnju skupštinu na kojoj se osvrnulo na svoj rad u proteklom jednogodišnjem razdoblju u kojem je ova udruga brojnim aktivnostima obilježila svoju 25. godišnju osnutka i kontinuiranog djelovanja na promicanju hrvatsko-češkog prijateljstva.
Predsjednik HČD-a Marijan Lipovac ustvrdio je da se prema količini aktivnosti i njihovom odjeku u javnosti i medijima 2017. može smatrati najuspješnijom godinom u četvrt stoljeća djelovanja Društva. Uz časopis Susreti, objavljen na rekordne 104 stranice, HČD je objavio i političku biografiju Václava Havela, zajedno s izdavačkom kućom Srednja Europa.
Povodom svog srebrnog jubileja Društvo je dodijelilo nagrade zaslužnima za promicanje hrvatsko-čeških odnosa te priznanja zaslužnim članovima i suradnicima, a obilježene su i značajne godišnjice: 800. godišnjica najstarijeg češkog naselja u Hrvatskoj, sela Čehi kraj Zagreba, 160. godišnjica rođenja Ive Vojnovića, 110. godišnjica rođenja Ljudevita Jonkea te 400. godišnjica smrti Fausta Vrančića.
Taj je jubilej, osim tribinom u Zagrebu, obilježen i u Pragu, u suradnji s Češko-hrvatskim društvom, a tom je prigodom fotograf Šime Strikoman snimio milenijske fotografije posvećene Faustu Vrančiću, Josipu Jurju Strossmayeru i Nikoli Tesli. HČD je nastavio uspješnu suradnju s Češkom besedom Zagreb i drugim udrugama češke manjine pa su predavanja i tribine održane i u Gornjem Daruvaru, Međuriću, Lipovljanima i Rijeci, kao i u Gospiću i Zadru. Uspješna suradnja nastavljena je i s češkim veleposlanstvom u Zagrebu i hrvatskim veleposlanstvom u Pragu. HČD je u proteklih godinu dana postao brojniji za 12 članova te ih sada ima 116, zajedno s podružnicama u Daruvaru i Omišu.
Značajan odjek u javnosti imao je angažman HČD-a u polemici oko imena Masarykove ulice u Zagrebu. »Ovdje se nije toliko radilo o Masaryku, već o opredjeljenju kakvu Hrvatsku želimo, otvorenu prema prijateljskim narodima ili zatvorenu i ksenofobnu, a naša udruga u ovom je slučaju bila na pravoj strani, na strani bolje Hrvatske«, kazao je Marijan Lipovac.
Simboličku važnost borbe za očuvanje Masarykove ulice istaknuli su u svojim obraćanjima i potpredsjednici Saveza Čeha, Marija Valek i Juraj Bahnik, oboje članovi HČD-a. »Promovirati hrvatsko-češko prijateljstvo kao vrijednost koju treba njegovati, unapređivati i ugrađivati ju kao dobrobit u hrvatsko društvo pošten je odnos prema općeljudskim vrijednostima i multikulturalnosti na djelu«, rekao je Bahnik.
Skupština je usvojila i vrlo ambiciozan i sadržajan plan rada HČD-a u predstojećem razdoblju. Uz ostalo, planira se bogata izdavačka aktivnost: s Muzejima Ivana Meštrovića uskoro će biti izdana knjiga Ivan Meštrović i Česi, autorice Barbare Vujanović i suradnika, uz novčanu potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i novi broj časopisa Susreti, a krajem godine, bude li novčanih sredstava, i Razgovori s Masarykom Karela Čapeka, u prijevodu Dubravke Sesar i suradnji s izdavačkom kućom Disput, te knjiga Franje Vondračeka i Marijana Lipovca Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, zajedno s Češkom besedom Zagrebačke županije.
Zahvaljujući donaciji Grada Zagreba, u jesen će u Pragu biti postavljena spomen-ploča u čast Augusta Šenoe, povodom 180. godišnjice njegova rođenja, a proslavit će se i 100. godišnjica češke neovisnosti, 50. godišnjica Praškog proljeća, 90. godišnjica smrti Stjepana i Pavla Radića, 650. godišnjica rođenja cara i kralja Žigmunda Luksemburškog, a u 2019. i 200. godišnjica rođenja Vatroslava Lisinskog, 50. godišnjica smrti Jana Palacha i 90. rođendan Milana Kundere.
U spomen na preminulog češkog kroatista Dušana Karpatskog, predložit će se osnutak nagrade s njegovim imenom koju bi hrvatska država dijelila prevoditeljima hrvatske književnosti na strane jezike. Planira se i izložba fotografija preminulog fotografa Tonija Hnojčika. Ove aktivnosti na kulturnom planu pokušat će se upotpuniti i projektima na području gospodarstva i turizma, a u planu je i obnova sekcija HČD-a kako bi se ljudski i intelektualni kapaciteti udruge što uspješnije iskoristili u cilju daljnjeg unapređenja hrvatsko-čeških odnosa.
Foto: Vlatka Banek i Jarmila Kozak Marinković
