Iako je život djece u ovome stoljeću u mnogočemu bolji od djetinjstava prethodnih generacija, generacija Alfa, rođena nakon 2010. godine, suočava se s mnoštvom izazova.
Ta generacija starija od Instagrama digitalnu tehnologiju ima u malom prstu, no upravo joj digitalno okruženje ugrožava mentalno zdravlje i izlaže je novim opasnostima.
Stručnjakinja za neuroedukaciju dr. sc. Branka Novosel ističe da danas djeca osjećaju višu razinu stresa i anksioznosti, a dio djece dodatno ugrožavaju information overload, cyberbullying i online predatori.
Široka lepeza mogućnosti djecu često odvlači od stvari bitnih za zdravo odrastanje. Roditelji tu imaju ključnu ulogu. Činiti previše za djecu i umjesto nje može biti jednako loše kao da djeca nemaju nikakvo usmjeravanje od roditelja. Kako bi djecu pripremili za život, roditelji, dakle, trebaju naći mjeru u brizi za njih – brige ne smije biti ni previše ni premalo.
Znanstvenici, kaže dr. sc. Branka Novosel, ističu da suvremeni roditelji u odgoju djece trebaju biti vođeni pravilom 3R iza kojeg stoje riječi “read”, “regulate” i “redirect”:
- Read – čitajte signale iz okruženja u kojem se dijete nalazi, kako biste prepoznali izazove, sukobe te mogućnosti vezane uz svoju djecu, kako biste znali tko i kako utječe na njihove stavove te na njih kao osobe.
- Regulate – pomozite djetetu da regulira svoje osjećaje i da razvije emocionalnu kontrolu. Pomoću emocionalne inteligencije dijete će moći utjecati na svoje odluke, reakcije i uspjeh.
- Redirect – preusmjerite ponašanje djeteta kako biste mu pomogli da postiže relevantne ciljeve. To će ga dovesti do osjećaja vlastite vrijednosti, sigurnosti u sebe i dati mu motivaciju za ono što treba činiti.
“Znanstvenici nam daju korisne savjete, no trebamo znati da univerzalnog rješenja za odgoj djece nema. Svako je dijete jedinstveno i posebno! Zbog toga roditelji trebaju razvijati vlastite alarme i sustave navigacije svojeg roditeljstva. Djeca imaju našu bezgraničnu ljubav, pa nam je lakše djetetu puštati na volju nego korigirati njegovo ponašanje, no kao roditelji moramo biti čvrsti u provođenju onoga što je najbolje za našu djecu. Zbog toga trebamo znati koliko možemo biti fleksibilni, a kada trebamo biti ustrajni u poštivanju pravila. To podrazumijeva svjesnu uključenost u živote naše djece – promatranje i zanimanje za sve što ih okružuje. Na taj način potičemo dijete da se razvija na pravi način. Gradimo njegov pozitivan stav o sebi i učimo ga kako se kada padne, podići te kako potom otresti prašinu sa sebe i krenuti dalje”, istaknula je dr. sc. Branka Novosel, osnivačica Otvorenog učilišta Littera.
Preporučuje da roditelji aktivno rade na kvaliteti svojeg roditeljstva te da djecu uključe u programe koji razvijaju njihovu inteligenciju, emocionalnu inteligenciju i fokusiranost.
Ona je u Hrvatsku prije nekoliko godina donijela program mentalne aritmetike Aloha baziran na abakusu, sveobuhvatni program razvoja dječjeg mozga koji optimalnom kombinacijom aktivnosti razvija IQ, kognitivnu inteligenciju djece. Budući da je u ovo izazovno vrijeme za mentalno zdravlje djece sve važnija emocionalna inteligencija, dr. sc. Branka Novosel osmislila je poseban progam mindfulnessa, trening svjesne pažnje koji koristi tehnike disanja i mentalne alate temeljene na neuroznanosti, te ga uključila u program Aloha. Zahvaljujući tome Aloha sada razvija i IQ i EQ.
