Žene istražile zagrebačku okolicu – evo što doživjeti u Samoboru i Zaprešiću!

Samobor
Foto: Nikola Zoko

Kamo na jednodnevni izlet, mnogo se puta pitaju Zagrepčanke a misli im lutaju uvijek na veće udaljenosti – sat ili čak i više vremena vožnje automobilom. A, zašto odredište ne bi bilo mnogo bliže, pa se kilometri svode na brojku manju od trideset? Zašto ne otići u Samobor i Zaprešić? Ne, ne smije se mahati rukom na takav prijedlog, jer ovi gradovi kriju mnoge ljepote i prirodne divote, baštinu i pričaju priče za koje mnogi nisu niti čuli.

U organizaciji stilistice i modne savjetnice Alme Premerl Zoko, Zagrepčanke su se odlučile istražiti okolicu u prekrasnom izletu u trajanju od 12 sati. Pola dana su provele u Samoboru, a drugu polovicu u Zaprešiću, pravim draguljima Zagrebačke županije!

Evo 10 razloga zašto krenuti u istraživanje ovih gradića!

1. Rashladite se u ljepoti rudnika sveta Barbara
Jednodnevni izlet započeo je u Rudama, pet kilometara jugozapadno od Samobora odnosno u mjestu Rovi, kako se zvalo u 13. stoljeću, kada je u ovom kraju cvalo rudarstvo. Svi putevi tog dana vodili su prema Rudniku sveta Barbara koji je od 2015. godine na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Dan je bio vruć, zrak suh kao da će eksplodirati, a već se ispred ulaza u rudnik osjećalo strujanje hladnog zraka. Pravo osvježenje za ljeto. Na ulazu u rudnik, obavezno je odijevanje – na tijelo ide kuta, a na glavu se stavlja kaciga koja vam pomaže zaštiti glavu od nespretnih udaraca rubovima tunela. Kroz rudnik je grupu žena provela Barbara Mrvoš, otkrivajući tako 350 metara dugačke obnovljene rovove koje su davno iskopali ručno rudari i to alatima koje su izrađivali najbolji prijatelji rudara – kovači.

Na ovom mjestu je u 16. stoljeću bila velika proizvodnja bakra, čak dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj. Većina prvih rudara u rudniku bili su doseljenici iz Njemačke, točnije Saske i Austrije, a stanovništvo je tada bilo vrlo siromašno, jer vlasnici rudnika, naravno bili su plemići i veleposjednici. Korak po korak uz slušanje zanimljivih priča koje su prerasle i u legende, nakon 45 minuta izlazi se na svjetlo dana u prekrasnu šumu koja nudi odličan balans između temperature rudnika (uvijek 11 stupnjeva) i vrelih ljetnih temperatura.

rudnik-Svete-Barbare
Foto: Nikola Zoko

2. Jedinstvene delicije Samoborskog kraja!
Jedinstveni slani sirni kolač, za čiju je priču i cijeli festival u srpnju zadužen KUD Oštrc i pekarska obitelji Nikl, prava je gurmanska poslastica za svakoga tko dođe u Samobor. Nosi oznaku nematerijalnog kulturnog dobra, a nastala je prema predaji, naravno, u ženskoj kuhinji! Naime žene su počele pripremati rudarsku greblicu sredinom 16 stoljeća koristeći samo brašno, mlijeko, jaja i svježi kravlji sir.

U skromnim se obiteljima kolač koji je dobio ime po greblici, drvenom alatu kojim se razgrtao pepeo u krušnoj peći, posluživao i kao glavno jelo, a rudari su ga nosili i u rovove. Posebnu priču ima i još jedan gastro suvenir Samobora – kultno piće Bermet i Samoborska muštarda! U njoj ćete uživati u prekrasnom Podrumu Filipec, na čijim nas je vratima dočekao Antun Filipec unuk Josipa Filipeca, vlasnika tvornice kože, koja je bila upravo na mjestu gdje je sada podrum.

U prošlom stoljeću, Joco, kako su ga zvali, davne 1946. godine ostao je bez svoje manufakture pa je počeo proizvoditi ozbiljnije količine Bermeta i muštarde (senf s gorušicom i pekmezom od grožđa). Obiteljski posao su naslijedili njegovi sinovi – Vojko je nastavio raditi Bermet, a Antun Dubravko muštardu. Nije zbrka s imenima: Antun Filipec je Vojkov sin i nakon što će vam pokazati podrum i ponuditi vas s krekerima i Samoborskom muštardom te naravno Bermetom (koji je odličan i u koktelu s dosta leda, ginom, tonikom i malo mineralne), otkriti će i da je upravo on zaslužan za pobijanje mita da su Bermet, Samoborce naučili raditi Francuzi.

Bermet-Filipec-2
Foto: Nikola Zoko

Piće od vina, pelina i začina proizvodilo se u Samoboru još 1750. godine i prodavalo kao lijek za želudac. Ali, što se tiče muštarde, recept je Francuski, ali muštarda je Samoborska – odlična uz samoborske kobase.

3. Znate li da priču o samoborskom Romeu i Juliji?
Kad dođete u Samobor, obavezno krenite u đir s vodičem Janjom Severović (Samobor walking tours) koja će vam ispričati bezbroj zanimljivih priča o Samoboru. Dok je ne upoznate, mislit ćete da sve znate o ovoj ‘lepoj varoši’ nedaleko Zagreba, ali…

Prolazeći uličicama i prelazeći mostovima s Janjom ćete zastati ispred crkve svete Anastazije i u mislima se vratiti u povijest ovog grada, upoznajući njegove graditelje, umjetnike i pisce te čuti najromantičniju priču iz Samobora – ljubavnu priču o neostvarenoj ljubavi ilirca Stanka Vraza i samoborske ljepotice Julijane Cantilly koju je otac udao za bogatog trgovca iz Slovenije. Legenda kaže da je kasnije, shvativši koliku je grešku napravio pozvao Vraza da ukleše svoje stihove na njezin grob u sjeni crkve.

4. U Samoboru popijte pivo s muškatom i pojedite samoborsku kobasu!
„Ivekova pivnica“ , kultna je Samoborska gastro adresa na kojoj možete uživati u pomalo drugačijim kombinacijama hrane i pića. Sve je domaće, samoborski, ali i jedinstveno i drugačije. U hladu vrta ispred pivnice, sama vlasnica Nadica Ružić tako će vam poslužiti osvježavajuću salatu „Kaj smo u vrtu našli“, potom „Rolice na kiši“ (kombinacija mljevene junetine i povrća nadjevenog u tijestu s maslacem) potom na brioche pecivu položenoj domaćoj debrecinki s hrskavim lukom te baguetteom s namazom od tune.

Svi okusi s drvenog tanjura sljubljeni su s osvježavajućim „pivskim pjenušcem“ s okusom muškata Istarske pivovare, koji je samo jedno od posebnih piva koja se mogu kušati na ovom mjestu.

5. Osmijeh otvara sva vrata!
Pa tako je na Women’s days by modniALMAnah putovanju Curaprox pokazao kako blistav osmijeh i zdravi zubi, daju samopouzdanje koje otvara svaka vrata. Na radionici su tako brojne žene naučile na koji način držati četkicu za zube kako bi se lako i brzo održavala oralna higijena, kako koristiti interdentalnu četkicu, ali i koju pastu za zube koristiti kako bi izbjegli štetne sastojke koji se mogu naći u njoj.

Jedna od takvih pasti, jedinstvena Be Jou pasta za zube vezuje i divnu priču o tome kako se iza lijepog osmijeha kriju zdravi zubi u svim oblicima. Da to Samoborci dobro znaju, uvjerit ćete se prolazeći njihovim ulicama. Ljudi se smiju, pozdravljaju i rado daju savjete što sve morate vidjeti u njihovom gradiću.

6. Skela u Medsavama
Tako smo čuli i za još jedan fenomen – Skelu Medsava! Ona, svakog dana na jedinstven način povezuje Samobor i Zaprešić, prelazeći tako put preko rijeke Save. Iz Samobora se trebate uputiti prema mjestu Medsave, gdje će vas dočekati neobičan podsjetnik na stara, ali praktična prometna rješenja.

Naime, skela u Medsavama između Samobora i Zaprešića skraćuje put za 17 kilometara, a skelar će za simbolični iznos izletnike, bicikliste i vozače (s automobilima, naravno) skelom prebaciti s jedne obale na drugu. Kako? Skela je pričvršćena na čelično uže i jednostavno: kako Sava teče, tako ona – klizi. Kakvo veselje!


skela-za-Zapresic
Foto: Nikola Zoko

7. Srdačan doček na Zaprešićkom tlu!
„Dobar dan, dobro došli. Ja sam Anka plemenita Jelačić“ dočekala nas je Mihaela Žugec Saračević odjevena baš kao plemenita Anka s ljupkim, čipkastim suncobranom. Već nakon nekoliko trenutaka, njezinog stručnog turističkog vodstva shvatit ćete kako ste u rukama velike poznavateljice povijesti ovoga kraja koja povijest servira na jedinstven način. Anka Jelačić, brend je ovog kraja i susret s njom nemojte propustiti.

Nakon što vas srdačno dočeka, ona će vas u maniri prave domaćice provesti ulicama Zaprešića otkrivajući skrivena i posebna mjesta s autohtonim užitcima za sva čula. Tako ćete u njezinom društvu, u slastičarnici Lucijana na Trgu Franje Tuđmana popiti odličnu kavu i počastiti se Zaprešić tortom s laganom kremom od vanilije i sjeckanih oraha.

8. Puno priča u Novim dvorima
Nakon okrijepe, Anka pl. Jelačić će vas povesti u Nove dvore, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine. Vlasnici Novih dvora bili su, redom kroz nekoliko stoljeća, Zrinski, Čikulini, Sermagei, Feštetići i grofovi Erdödy, od kojih ih je, 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jelačić, a u vlasništvu ove obitelji ostali su do 1934. godine kada su ih kćeri Đure Jelačića, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu.

Divno je bilo šetati se perivojem, razgledati „Vršilnicu“, jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, spomenik nulte kategorije, potom obnovljeno nekadašnje spremište plodina, žitnicu koja je danas Muzej „Matije Skurjenija“ sa stalnim postavom slika tog umjetnika naive. Put dalje vodi do dvorca koji je nažalost znatno oštećen u Petrinjskom potresu. Oduševit će vas i neogotička kapela Sv. Josipa koju je 1855. ban Josip Jelačić dao sagraditi na livadi pored dvorca i impozantna obiteljska grobnica od bijelog kamena (donesenog s katedrale poslije potresa koji ju je teško oštetio) izgrađenu 1884. godine prema projektima Hermana Bolléa.

Ankine priče vas vraćaju u povijest, lako je bilo zamisliti kako se nekad živjelo, a šetajući perivojem i kroz šumu počet ćete razmišljati o vremenu, načinu života, prednostima današnjeg i ondašnjeg te činjenici da se mijenja i sama zemlja, planet na kojem živimo, kojeg svjesno pa i nesvjesno pomalo uništavamo.

Foto: Nikola Zoko

Kao posljedica su jarke sunčeve zrake koje sve jače prodiru do njene površine, biljaka i nas, naše kože koju sve više i jače moramo zaštititi. Zato su ovu žensku ekipu, pred kraj šetnje šumom, na malom proplanku, u debelom hladu dočekali dm ručnici i vizažistica i savjetnica o koži Sara Grahovac Justin koja je održala korisnu dm radionicu o zaštiti kože ljeti- od sunca, ali i čestih stanovnika prirode – komaraca i krpelja.

9. Jedinstvena radionica u Glinariji
Osim po bogatoj povijesti Zaprešić je poseban i po mnogim kreativnim adresama iza kojih se kriju žene. Na jednoj takvoj, u Glinariji Anamarije Rede možete se opustiti oblikujući, stvarajući, mijeseći, te dodirujući glinu.

To je doživjela i sama Anamarija koja je napustila stalan, dobro plaćen posao, završila tečaj keramike u zagrebačkom Pučkom otvorenom učilištu i zaljubila se u glinu. Ta ljubav totalno joj je promijenila život. Sretna, kakva je postala, bez stresa, širi pozitivnu energiju u svojoj „Glinariji“ održava tečajeve keramike i radionice na kakvu je i ova grupa navratila.

10. Fine kapljice i gastro ponuda Zaprešića
Ženski izlet u trajanju od dvanaest sati na kojem ćete proživjeti, vidjeti, osjetiti i omirisati toliko toga, naučiti toliko toga što niste znale o mjestima koji su vam ‘pod nosom’, bogatoj povijesti ovog kraja, proći put od rudnika do dvorova, završio je druženjem na OPG-u Vedra kuća gdje je domaćica Vedrana Perica pripremila još jedno posebno iskustvo. Na ovoj su se adresi predstavili proizvođači Zaprešićkog kraja: vina iz vinarije Žnidarić, sireve iz lokalne Mini sirane Fürnkranz i kolače slastičarnice Lucijana.

I tako, korak po korak, cjelodnevni izlet približio se kraju. Dok se ženska ekipa vraćala kući svaka je žena je na svoj način prepričavala doživljaje tog dana, a priče su na kraju imale i zajednički zaključak – Zagrebačka županija je prekrasna, a ovakvi izleti mogu biti u trajanju i više od 12 sati. Eto, ideje za vikend putovanje, poručuju organizatori.