Daljnja ulaganja u nove plinske projekte i dobavne pravce neće nas izbaviti iz energetske krize, već osuditi na klimatsku katastrofu iz koje ćemo se teško izvući, poručili su aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije koji su zviždaljkama i transparentima prekinuli otvorenje 37. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji.
“U Opatiji su se danas susreli, bolje rečeno, stručnjaci za uništavanje klime koji trenutna geopolitička previranja koriste za nastavak i čak širenje štetnog plinskog biznisa”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.
Zelena akcija je odlučila reagirati na ovu konferenciju kako bi ukazala na hitnu potrebu za odmicanje od svih fosilnih goriva, uključujući plin, a ne njihovu daljnju promociju.
“Ova konferencija plinaša služi samo tome da se plin, a posebno LNG, ‘proda’ kao čist i dugoročan izvor energije”, komentirala je Mileta i dodala: “No, to ne može biti dalje od istine jer je plin, pretekavši ugljen, postao drugi najveći izvor emisije ugljika u Europi”.
Gradnja novih plinovoda i LNG infrastrukture, koje će tek za par godina postati operativne, dugoročno će produbiti ovisnost Europe o fosilnim gorivima i nestabilnom globalnom tržištu plina, a neće riješiti trenutnu krizu. Neke tvrtke već zagovaraju ugovore za nove LNG terminale na 15, 20 i više godina, dok je LNG i dalje puno skuplji od plina iz cjevovoda.
“To će značiti zaključavanje u dugoročne projekte na fosilna goriva, visoke cijene i nekompatibilnost s klimatskim ciljevima za brže smanjenje emisija stakleničkih plinova u ovom desetljeću”, pojasnila je Mileta.
Prestanak korištenja ruskog plina nužan je i hitan korak kako bi se pomoglo okončati rat u Ukrajini na način da se smanje prihodi za Putinov ratni stroj. No, umjesto zamjene uvoza fosilnih goriva iz Rusije uvozom iz drugih zemalja, moramo dati prioritet brzoj tranziciji i odmaku od potrošnje svih fosilnih goriva.
“Na akciji smo istaknuli natpise s porukom ‘Plinski biznis je zločin’ jer osim što produbljuje klimatsku krizu, potpiruje sukobe diljem svijeta”, rekla je Mileta.
Glavni odgovor Europe na plinsku krizu 2006. i 2009. bila je politika diverzifikacije opskrbe. No, ova politika nije uspjela jer je udio ruskog uvoza plina od 2013. godine stalno rastao.
“Samo 2021. je EU za uvezeni plin platila 120 milijardi eura. Svaki euro odnosno kuna utrošena na plin znači kunu manje za prelazak na obnovljive izvore energije. Europi, uključujući Hrvatsku, potreban je hitan plan za smanjenje potrošnje plina prije sljedeće zime, a ne za daljnji razvoj i dobavu plina iz ne-ruskih izvora”, kazala je Mileta.
Taj plan treba sadržavati subvencioniranu i brzu energetsku obnovu zgrada čime bi se postiglo najbrže smanjenje potražnje za plinom. Također, potrebno je ubrzavanje zamjene plinskih bojlera obnovljivim rješenjima za grijanje poput toplinskih pumpi te prekid ulaganja u proširenje plinske infrastrukture kao što je LNG terminal na Krku. Osim mjera koje mogu pomoći da se maksimalno uštedi energija, potreban je i brži razvoj obnovljivih izvora energije, posebno sunca i vjetra, uz osiguranje visokih ekoloških standarda.
Zbog klimatske krize, tranzicija ne samo da nam je prijeko potrebna, već je neizbježna. To znači da ukupna potražnja za plinom u EU mora pasti.
“Ako izgradimo svu tu novu plinsku infrastrukturu, osudit ćemo se dugoročno na visoke cijene plina. Plaćat ćemo ogromnu infrastrukturu koju će biti mnogo skuplje održavati, dok će potražnja za plinom padati”, zaključila je Mileta te dodala: “Sada je krajnje vrijeme za pametne odluke koje nisu vođene političkim interesima, gledaju duže od jednog mandata i služe ljudima, a ne plinskom biznisu.”
