Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavio je projekt “Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije” čiji je glavni cilj razvoj sustava za strojno prevođenje između engleskog jezika i jezika država predsjedateljica tijekom 2019. i 2020. godine (Rumunjska, Finska i Hrvatska).
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u partnerstvu s Rumunjskom akademijom, Uredom finskoga premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde razvio višejezično komunikacijsko pomagalo koje svim sudionicima tijekom Predsjedanja Vijećem Europske unije u 2019. i 2020. godini u zemljama domaćinima (Rumunjska, Finska i Hrvatska) pomaže u nadilaženju jezičnih barijera te im olakšava pristup raznim obavijestima.
Prevoditelj je predstavljen na radionici održanoj 28. siječnja 2020. u Press-centru hrvatskoga predsjedanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a projekt “Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije”, u sklopu kojeg je pomagalo razvijeno, poduprla je Europska komisija kroz program Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF).
Prevoditelj, odnosno sustav za strojno prevođenje, izgrađen je uporabom umjetne inteligencije i to primjenom neuronskih mreža kao najnovijih metoda za izradu takvih sustava.
“Kad prevode, sustavi neuronskoga strojnoga prevođenja ispituju čitavu rečeničnu okolinu u tekstu i proizvode visokokvalitetne prijevode koji stilom najaviše nalikuju ljudskim prijevodima. Prva preliminarna mjerenja za englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski smjer prijevoda pokazuju kako je sustav bolji od svepopularnoga Google Translatea”, – naglasio je prof. dr. sc. Marko Tadić, voditelj projekta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
S obzirom da u Europi postoje 24 službena jezika i još 60 regionalnih i manjinskih jezika, jasno je koliko je strojno prevođenje važno, ne samo za prevođenje službenih i pravnih dokumenata Europske unije, nego i za stvaranje europskog digitalnog jedinstvenog tržišta. Naime, čak 45 posto Europljana preko Interneta ne kupuje niti jedan proizvod ili uslugu ako nije predstavljena na njihovom materinskom jeziku. Za malo tržište poput hrvatskog ovakav sustav za strojno prevođenje otvorio bi mnoga europska vrata.
Osim otvaranja jedinstvenom digitalnom tržištu, ovakav sustav za strojno prevođenje osigurava budućnost i samog hrvatskog jezika.
“Pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine, hrvatski je jezik postao jedan od 24 službena jezika u EU. S obzirom da je broj izvornih govornika hrvatskoga relativno malen, moramo uložiti dodatne snage u održivo istraživanje i razvoj kako bismo osigurali dugoročno očuvanje našega jezika”, ističe Bernard Gršić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva.
Dr. sc. Dragan Bagić, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta u Zagrebu zaključuje: “Ovaj je prevoditelj rezultat zajedničkog rada tehnološke tvrtke i javnih ustanova koje vode brigu o nacionalnim jezicima. Njime se pokazuje koliko je nužna suradnja različitih područja znanosti, poglavito STEM-a te društvenih i humanističkih znanosti”.
