Piše: Ivica Buljan
U Zabok sam došao živjeti, jer je ovo mali gradić nedaleko od Zagreba sa svim potrebnim sadržajima za dobar život. Od Zagreba je udaljen samo 25 kilometara pa mi nije problem otići i obaviti što trebam, vidjeti djecu i unuke, a i oni dođu k meni, govori nam Davorin Tomić, koji je umirovljeničke dane odlučio provesti u Zaboku, u mjestu po njegovim riječima “ugodnom za život, a u blizini metropole”.
“Da se preselim i živim u Zaboku palo mi je na pamet u trenutku kada sam vidio da se obnavlja dio željezničke pruge Zagreb – Zabok, a kako volim putovati vlakom i obilaziti razna mjesta tako i sada sjednem na Zapadnom kolodvoru i u Zaboku sam za oko jedan sat uz pristupačnu cijenu karata, navodi nam Tomić.
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije, a na površini od 34,41 km2 razmješteno je 16 naselja u kojima u 2.931 kućanstvu živi 9.365 stanovnika.
Ime Zabok javlja se u do sada poznatim dokumentima prvi puta godine 1335. u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. kojom, prema preporuci slavonskog bana Mikca, daruje posjed Zabok Petru, sinu Nuzlina, jer je dotadašnji vlasnik Samson umro bez nasljednika.
Godine 1857., Zabok je bio malo naselje s 281 stanovnikom. Tek 1910. godine broj stanovnika penje se na 600, a nakon Drugoga svjetskog rata, 1948. godine, kad započinje i intenzivna industrijalizacija, broj stanovnika prelazi 1000. Prema rastu broja stanovnika između 1890. i 1910. godine, može se zaključiti o napretku naselja. U ovome razdoblju i ljevkasto proširenje pred crkvom počelo je poprimati formu trga.
Nakon izgradnje željezničke pruge kroz Zagorje 1886. godine, u Zaboku je formirano i drugo prostorno žarište, uz željeznički kolodvor, gdje se nalazilo i sajmište. Područje na kojemu se nalaze željeznički i autobusni kolodvor i u današnjem se prostoru grada Zaboka predstavlja središnji gradski prostor. U međuratnome razdoblju uz kolodvor je sagrađena tvornica tekstila, što će biti začetak industrijalizacije, intenzivirane u poslijeratnome razdoblju.
Zabok je dobio status grada 1993. godine, a do tada je bio sjedište bivše Općine Zabok u čijem sastavu su bila naselja: Zabok, Bedekovčina, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i Sveti Križ Začretje.
Grad ima važan strateški i geoprometni položaj u Krapinsko-zagorskoj županiji koji mu daje bitne razvojne prednosti u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave. Kroz prostor grada Zaboka, dolinom rijeke Krapine, prolaze važni državni prometni koridori koji grad dijele skoro na dva jednaka dijela.
Prostorom grada Zaboka prolazi autocesta Zagreb – Macelj, koja je u sastavu međudržavnoga Pyrnskog koridora. Osim cestovnih, na razvoj Zaboka presudno su utjecali i željeznički pravci, koji će i u budućnosti razvoju Zaboka davati važan impuls. Zabok je danas drugo prometno središte po veličini prometa u Hrvatskoj. Daljnji korak u razvoju prometa predstavlja izgradnja aerodroma, za koji su već obavljene brojne pripreme.
U Zaboku sjedište ima 217 poduzeća i 256 obrtnika. Zabok već godinama izgrađuje svoju poslovnu zonu za prihvat nove industrije, pod nazivom “Gospodarska zona grada Zaboka”, površine 170 ha, u kojoj se sada nalazi 32 poslovna subjekta, a i dalje je prisutno veliko zanimanje stranih i domaćih investitora za izgradnju kapaciteta u postojećoj zoni pa i zoni njezina proširenja. Brojne su poslovnice banaka, osiguravajućih društava itd.
“Zabok je otvoren za nove ljude i nove ideje, tako se sada planira i razvoj turizma. Iako Zabok nema klasičnih turističkih sadržaja, tu su vinske veste, planinarski dom s arboretumom, lovački domovi, motocross staza, koja je izgrađena još davne 1961. godine, a njena je posebnost u činjenici da je jedina na svijetu na kojoj se s jedne točke vidi cijela staza”, navode nam u gradskoj upravi.
Da je Zabok ugodna za život i da privlači ljude sa strane zbog blizine hrvatske metropole , ali i zadržati domicilno stanovništvo svjestan je i gradonačelnik grada, koji se već dvadeset godina nalazi na njegovom čelu, Ivan Hanžek, koji ističe kako Zabok u posljednjih nekoliko godina doživljava uzlet i u velikom je razvojnom skoku.
“Tome su ponajviše pridonijeli veliki projekti koji se realiziraju na području grada poput modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok kao i rekonstrukcija državne ceste D1 kroz industrijsku zonu grada. Tu su i gradski projekti financirani iz nacionalnih i EU fondova te oni realizirani vlastitim sredstvima koji čine da Zabok bude visoko pozicioniran na ljestvici gradova poželjnih za život. Valja reći kako smo od lipnja 2017. do prosinca 2020. godine pokrenuli i realizirali projekte vrijedne 70.283.719,20 kuna”, nabraja Hanžek zasluge svoje uprave.
Jedna od najdugovječnijih gradonačelnika u Hrvatskoj i u svojoj sedamdeset prvoj godini ne gubi entuzijazam i ističe kao je na svim poljima od gospodarstva, kulture, turizma sporta Zabok u posljednjih nekoliko godina doživio procvat.
“Kada govorimo o sportu, prije nekoliko godina izgradili smo iznimno modernu sportsku dvoranu koju mnogi nazivaju jednom od najljepših u Hrvatskoj. Dvorana je bila nužna, što zbog brojnih sportskih udruga koje su vrlo uspješne, što zbog učenika naših srednjih škola koji nisu imali adekvatan prostor za odvijanje nastave tjelesnog”, ističe Hanžek koji se hvali i činjenicom da je Zabok prepoznat kao centar urbane kulture.
“Ta će pozicija dodatno ojačati nakon što bude realiziran projekt re-GENERATOR, vrijedan 32.9 milijuna kuna. Riječ je o izgradnju centra urbane kulture. Radovi su već počeli, a vrijedni su gotovo 33 milijuna kuna. Kad budu gotovi, objekt će se sastojati od tri cjeline – REGENERATORA, SILOSA I INKUBATORA, a sadržavat će sviraone, glazbeni studio, mini hostel, koncertni prostor i mnoge druge sadržaje za mlade. U spomenutom će objektu biti prostora i za volontere budući da je Zabok, baš kao i njegove brojne udruge, poznat po razvoju i promicanju volonterizma. Isto tako valja spomenuti i brojna događanja koja se odvijaju u Zaboku, a upravo su iz domene kulture, ali i turističke promidžbe. Jedno od njih su i Dani Ksavera Šandora Gjalskog kada se dodjeljuje i renomirana prozna nagrada. Tu je i niz koncerata, predstava i drugih kulturnih događanja koja se odvijaju u našoj Gradskoj galeriji Zabok u kojoj su gostovali umjetnici svjetskog glasa”, navodi Hanžek i dodaje kako grad Zaboka ima i brojne udruge koje organiziraju svoja događanja čime uvelike upotpunjuju kulturni i društveni život naše zajednice.
“Što se tiče gospodarstva, Zabok je bez sumnje, najrazvijeniji grad Krapinsko – zagorske županije i prometno središte. Interes za gospodarsku zonu je velik, a upite novih investitora dobivamo redovito. Kada sve sumiramo, možemo reći kako Zabok raste iz dana u dan te mu se svakodnevno otvaraju novi vidici i nove prilike koje iskorištavamo u najvećoj mogućoj mjeri”, ističe Hanžek, koji je zadovoljan i demografskom slikom svog grada te navodi kako Grad bilježi trend sve većeg doseljavanja, pogotovo mladih obitelji s djecom.
Napominje da to govore i podaci te iznosi kako u 2020. godini u odnosnu na 2019. godinu, rođeno 22 mališana više te da se izgradnjom novih stambenih jedinica, i brojka novodoseljenih se povećava. Naknada roditeljima za prvorođeno dijete u obitelji iznosi 1.000 kuna, za drugo 2.000, treće i svako sljedeće – tri tisuće kuna.
Projektnim aktivnostima potaknut će se mlade na preuzimanje i prakticiranje uloge aktivnog građanina, podići razina informiranosti mladih o njihovim pravima i mogućnostima. Tu je i projekt ‘Uzmi pare i napravi nešto za mlade’, gdje se participativnim proračunom dolazi do aktivnog sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici.
Prvi čovjek grada ističe kako je i situacija sa zapošljivošću dobra: “Možemo slobodno reći da Zabok nema problema u toj sferi. Stopa nezaposlenosti vrlo je niska u odnosu na broj stanovnika, a na području grada konstantno se otvaraju nova radna mjesta.”
O tome kakvi su odnosi između političkih stranaka s obzirom na vašu dugogodišnju vladavinu Hanžek navodi: “Važnost zajedničke suradnje svih političkih aktera i stranaka, na lokalnoj razini je jako važna. U Zaboku stoga sve stranke nastoje surađivati za dobrobit grada i u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva koji Zaboku donose preduvjete za razvoj i jačanja u svim segmentima. Moj osvojeni šesti mandat dokaz je da radimo u dobrom smjeru i da smo na dobrom putu kada je u pitanju rad na dobrobit Zaboka.”
Hanžekov protivnik na prošlom izborima Petar Vrančić potpredsjednik oporbenog HDZ-a Zabok ne dijeli optimizam i zadovoljstvo svog političkog rivala te ističe da se razvoj Grada Zaboka događa isključivo u dijelu trgovine ili najma prostora zbog geografskog odnosno prometnog položaja jer privatni kapital ima interesa ulaganja koji će mu se kroz izvjesno vrijeme i zaradu vratiti.
“Razvitak bilo kojeg dijela grada kroz infrastrukturu zaostaje godinama, pogotovo u okolnim mjestima van centra grada. Grad Zabok zbog blizine Grada Zagreba ima ogroman a neiskorišteni gospodarski potencijal”, nezadovoljan je Vrančić te dodaje kako glavne gospodarske perspektive vidi u gradnji proizvodnih pogona u kojima će se zapošljavati nova radna snaga te će se stvarati “nova” vrijednost, dok su udruge koje se bave raznim aktivnostima budućnost perspektive razvitka grada kroz svoje programe rade.
Vrančić je na naš upit kakvo je stanje u demografskom pogledu i dolazi li više stanovnika živjeti na područje Zaboka ili odlazi odgovorio: “Grad bi danas imao i više od 10.000 stanovnika da se na vrijeme planirala i gradila infrastruktura (urbanistički plan, prometnice, zgrade, vrtići, škole, odvodnja) koja bi omogućila doseljavanje. Trenutna situacija je takva da vlada velika potražnja za stambenim prostorom, a postojeća infrastruktura ‘puca’ pod korištenjem od strane trenutnog stanovništva.”
Problemi koji tište brojne lokalne sredine poput korupcije u ovom gradu nisu se provlačili kroz medije, a treba kazati da se već godinama u Zaboku vodi računa o transparentnom poslovanju pa je tako svojevremeno grad Zabok, zajedno s gradom Vrbovcem bio i nositelj antikorupcijskog projekta čiji su rezultat brošura „Zdrave organizacije – liječenje i prevencija korupcije u lokalnim samoupravama“ u kojima je opisano iskustvo hrvatskih gradova.
“Neki od ciljeva na kojima će predane lokalne uprave nastaviti raditi su primjenjivanje metode strateškog planiranja u razvoju prevencije korupcije, poboljšanje upravljanja prihodima te razvoj učinkovitog sustava upravljanja ljudskim resursima. Kao rezultat rada u oba grada donošene su Strategije prevencije korupcije koje su trenutno u postupku usvajanja od strane Gradskih vijeća kao službeni i obvezujući dokumenti”, stoji između ostalog u zaključcima tog antikorupcijskog projekta.
O radnim mjestima u Zaboku navodi kako trenutno nema radnih mjesta osim zapošljavanja u trgovini (shopping centri) koji imaju mali kapacitet zapošljavanja. – Jednostavno nema tvornica, proizvodnje, tvrtki koje bi mogle zaposliti radnike; Ljudi bi se zaposlili u Zaboku, no nemaju se gdje. Građani Grada Zaboka su veliki emigranti na dnevnoj bazi, navodi Vrančić dodajući na kraju kako su odnosi između stranaka korektni i postoji velika želja za suradnjom, ali da nitko ne želi zbog dosadašnjih manje ili više loših iskustava s gradonačelnikom ulaziti u suradnju s njim.
Školstvo u Zaboku ima drugu tradiciju, a blizina Zagreba omogućila je masovno školovanje svih vrsta zanimanja, ali i onog visokoškolskog.
U društvenim djelatnostima grad Zabok već sad predstavlja istaknuto obrazovno središte. U njemu su smještene razne ustanove: od jaslica i vrtića s malom školom (260-vrtić i 70-polaznici male škole na tri lokacije), preko osnovnoga (777 učenika) i srednjega obrazovanja u tri srednje škole (1.486 učenika) do fakulteta iz područja ekonomije i turizma (1200 studenata) i informatike (251 student). Tu je i Gradska knjižnica s čitaonicom te Pučko otvoreno učilište s raznim programima obrazovanja odraslih.
Posebno mjesto zauzima Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću. Ta škola se profilira kao umjetničko-strukovna škola. Kako navodi ravnateljica škole Božica Šarić u središte stavljaju područje umjetničkog obrazovanja te sektor grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija.
“U skladu s tim promoviramo se kroz različita natjecanja, izložbe, nastupe, modne revije, medijske istupe, sudjelovanje u različitim projektima i slično. 2008. dobili smo verifikaciju za nova zanimanja – grafički urednik dizajner i WEB dizajner, sve u četverogodišnjem trajanju, te aranžersko-scenografski dizajner i slikarski dizajner u području likovne umjetnosti i dizajna. Od prvotnih zanimanja ostaje samo zanimanje šivača odjeće u dvogodišnjem trajanju. Škola njeguje tradicijske vrijednosti našega zavičaja, ali istovremeno prati suvremena društvena i obrazovna kretanja razvijajući se u skladu s postignućima umjetničkog obrazovanja. Ove smo godine pri završetku poslova oko otvaranja novog umjetničkog područja – srednjoškolskog glazbenog obrazovanja”, navodi Šarić i ističe kako će se njihova djeca baviti zanimanjima budućnosti te stoga prate tržište rada, prilagođavaju se novim okolnostima, novim društvenim kretanjima, kako bi promjene dočekali spremni.
U Zaboku ili za područje Zaboka i mediji su manje više podijeljeni po političkim opcijama. Kako su nam kazali naši sugovornici, Zagorski list jako je ovisan o lokalnoj vlasti i blizak je SDP-u kao i portal zagorje.com.
Na dugoj strni je Zagorje international blizak HDZ-u, koji se bavi uglavnom prenošenjem vijesti iz zaboka i puno rade s gradovima i općinama.
Jedini neovisni portal je Ni Zagorje malo, koji vodi Snježana Flegar koja nam kaže kako su za medije lokalni šerifi opasni onoliko koliko im se dozvoli. “Moj portal je neovisan o politici, a pišem dosta o Zaboku i to kritički. Nije lako, ali ako se ustraje može se”, ističe Flegar.
Može se i ugodno živjeti dodao bi naš sugovorni Davorin Tomić, s početka priče o Zaboku, koji za kraj iznosi svoje mišljenje, kako kaže običnog čovjeka: “Uvijek je bilo i bit će problema, politika, nadmetanja, interesi…sve je to sastavni dio života i nikada neće biti idealno, ali treba pronaći svoj komadić apsolutne slobode. U Zaboku, ali i na svakom drugom mjestu to se može, ako se čovjek organizira i zna što želi od života. U Zaboku tim više, jer ovdje ljudi unatoč različitostima, ponekad i vrlo izraženima, jedni druge uvažavaju i poštuju.”
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
