Damir Radica uz Marka i Sandu Vojković modernom vinarijom Vislander odaju svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću. Na Visu je oduvijek bilo loze, a autohtona sorta je u svjetskim razmjerima bugava (vugava) koje ukupno na Visu ima oko 15 hektara.
Vinarija ima ukupno 15 hektara u svome vlasništvu: 7 ha su plavci, na 5 hektara je bugava, a na 3 ha je kuč i druge stare bijele sorte (kurtelaška, rukatac). Vis je za Drugog svjetskog rata bio slobodna zona na koji su, skriveni aerodrom, slijetali britanski avioni. Bilo je to doba neimaštine kada je glava kuće baka Frona, jer su muški bili u oslobodilačkom ratu, morala brinuti o svima a nije ih bilo malo. Sklapajući svojevrsni savez s Britancima u razmjeni dobara ona je davala najvrjedniju namirnicu vino, a s druge strane je dobivala porcije vojničke hrane. Taj istiniti događaj u vinariji su iskoristili za sintagmu “Vino za život” koja odlično prezentira ono vrijeme. I dok nam je danas vino nadopuna i užitak u ono ratno vrijeme značilo je život u doba velike oskudice. Podrum i kušaonica se nalaze u Milni. Prije opisa nekoliko vina, od ukupno devet koliko smo probali, nabrojit ću polja ili položaje na kojima dozrijevaju plavci i bugave: Tihobraće Grand cru pozicija, Milna također Grand cru, Ljubišće, Voščice i Dračevo polje.
Prezentaciju je vrsni sommelier Darko Lugarić počeo pjenušcem Komiška bonda (strana) bijela 2021 s 12%alkohola i 6-7 g/L kiseline, ređen klasičnom metodom, brut s malim ostatkom šećera. Osnovno grožđe je kuč i 15% vugave. Odležao je godinu dana, a zatim je degoržiran. Pjenušac ima sve karakteristike terroira, pitak je, aromatiku je dala vugava, bademasti miris, osvježavajući, a odležavanjem će biti još bolji. Možda bi mu kvasac pojačao strukturu ali je ovakav lepršav, svjež upravo ono što se htjelo postići. Lugarić preporučuje rakove, škampe, tapase …
Bugava antique 2021 sadrži 13% alkohola i to je puno kompleksno vino s izraženim aromama marelice, tropskog voća i badema. Kristalno bistro, sunčano žute boje. Ovdje je vino kombinirano u rostfraju, a 30% u drvu u bačvama od 500 litara. Radila se kriomaceracija 3-4 sata na 4 stupnja i batonaž. Osjeti se kremoznost kvasca i mali utjecaj drva. Grožđe je brano sredinom kolovoza da bi se dobilo pitko, a dovoljno snažno južno dalmatinsko vino. Ima potencijal odležavanja 3 do 5 godina. U kuhinji bi se dobro uparilo s teletinom, hobotnicom ispod peke, ribom na gradelama. U Dračevom polju, gdje je nastalo, zemlja je s malo pijeska, a Francem je rekao: „Vugava je interesantno vino, tipične sortnosti nije usporediva ni sa jednim drugim. Ako išta na Visu treba čuvati onda je to ovo bijelo karakterno vino s punim potencijalom sorte”.
Plavac mali Ljubišće 2018 ima 13.5% alkohola, nastaoje na pjeskovitom tlu i nadmorskoj visini od oko 100 metara. Izraženog mirisa makije u okusu se osjeti kuhana šljiva, jakih tanina s dugim završecima. Vino je bilo samo mjesec dana u drvu, a onda tri godine u boci. Ljubišće je najnagrađivanije vino. Na kraju opći je zaključak da bi trebalo forsirati ovaj tip plavca i položaj s kojega dolazi. A nije se zaboravilo ni na hranu s kojim bi se sljubilo ovo vino poput pršuta, kulena, kulenove seke, bolonjezom…
Plavac mali s položaja Tihobraće polje 2017 sadrži 14% alkohola, vino je nastalo u kraškom polju na nadmorskoj visini od 10 do 60 metara. Boja je tamno rubinska s ljubičasto smeđim odsjajem. U okusu osjeti se snažna struktura, visoki šećeri i izraženi ali usklađeni tanini. Još uvijek ima jako lijepu kiselinu, a potencijal odležavanja je više od 5 godina. U preradi nakon vrenja vino je bilo u inoxu 3 mjeseca. Nakon toga 60% vina je odležavalo u bačvicama od 225 litara, 25% je bilo u bačvama od 500 litara (kombinacija mađarskog i francuskog hrasta, a 15% ostaje u inoksu). Nakon vađenja iz drva ostaje još 8 mjeseci u zajedničkoj kupaži u inoksu. Punjeno u boce odležava još pola godine. Vino se pakira pod etiketom već spomenutog dide Jure. Ovako lijepo snažno vino dobro bi se uklopilo uz poznatu pogaču od slane ribe (višku) i jaka jela poput tune i janjetine na gradelama te jela od divljači (zec), pašticade, pršut i zreli paški sir.
Viški plavci imaju nježnu strukturu i isto takvu aromu sličniji su po tome plavcima sa susjednih otoka Brača i Korčule nego li onima s Pelješca. Otok Vis ima veliki potencijal sortimenta i nema sumnje da će u godinama koje dolaze vinarija raditi još bolja vina, a neka od ovdje spomenutih će starenjem doživjeti svoje vrhunce.
Vinarija ima i svoju destileriju u kojoj nastaju rakije travarica i lozovača, likere-kruškovaču, rogačicu i orahovicu. Posebnu pozornost posvećuju svome đinu od rogača 24 Carob Gold Gin (u Rimsko doba je zlatnik solidus težio 24 sjemenke rogača. Ovdje su tvorci pića usporedili i napravili gin od 24 rogača kao što i 24 karata označavaju čisto zlato). Aperitivno piće Limoncello nastalo je od kore autohtonog agruma (viškog limuna punog aromatičnog ulja i ugodne gorčine).
