Piše: Sandra Brambilla
Vođena Heraklitovim riječima „duša bez vina kratkog je daha“ odlučila sam provesti nezaboravan dan u kušaoni poljoprivrednoga obrta Vivoda koji je 1952. godine pokrenuo uzgoj kvalitetne autohtone vrste loze malvazija istarska, uz koju još uzgajaju teran, merlot i muškat bijeli.
Uz vinogradarstvo bavili su se poljoprivredom, držali stoku i uzgajali povrće. S razvojem turizma sve je bila veća potražnja za voćem, pa su uz vino postali poznati i po kvalitetnim breskvama. Od 2004./2005. godine krenuli su samo s proizvodnjom vina.
Sa srdačnom i toplom dobrodošlicom dočekala me je ljubazna vlasnica Suzana koja zajedno sa suprugom Damirom živi za vina koja proizvode. Sedmogodišnja kći Lucija po kojoj je nazvan njihov pjenušac, veselo je i sa zanimanjem slušala priču o vinima koja su obiteljski posao, a ujedno i strast.
Njihova vina sama za sebe govore i više nego dovoljno, a lijepo uređeni prostor kušaonice sa šarenim buteljama, drvenim bačvama i mirisom vina odavao je domaćinski ugođaj. Prostorom je dominirao Teran u butelji od 5 litara položen u drvenu kutiju.
Posebnost etiketa na buteljama dočarava povezanost i ljubav s podnebljem iz kojega su potekli, a boje prate sortu vina. Moderno dizajnirani jarac s velikim rogovima predstavlja simbol Istre, a njegova glava je u obliku istarskoga poluotoka.
Vinogradi na površini od 15 ha koji se nalaze na području Rovinja daju 100 000 litara vina godišnje. Ove godine imaju i prvi urod sorte cabernet sauvignon.
Vivodina vina, koja odišu pitkošću, voćno-cvjetnim mirisima i okusima, ne treba posebno predstavljati, ipak vrijedno je podsjetiti na njihovu ponudu.
Svježa Malvazija je bijelo suho vino slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, voćnoga i cvjetnoga mirisa, s izraženim mirisom cvijeta bagrema, bazge i grejpa. Malvazija istarska berba 2020. pobjednik je Antonje 2021 u kategoriji bijelih vina proizvedenih modernom tehnologijom (86.33 bodova iz 100). Nosi markicu Istrian Quality od 2005. godine koja jamči svim ljubiteljima dobre kapljice da je vino pred njima dobro i da mogu uživati u njemu.
Malvaziju st. Euphemiju, bijelo suho vino, nažalost nisam mogla kušati jer je upravo bila isporučena za Crnu Goru. Planiraju flaširati spomenuto vino iz 2018. godine jer je dovoljno odležalo u barrique bačvama. Malvazija st. Euphemia je nazvana prema rovinjskoj zaštitnici.
U suradnji s Gradom koji je dizajnirao etiketu dobili su suglasnost da ga predstavljaju kao izvorni suvenir Grada Rovinja. Nakon maceracije i odležavanja 16 mjeseci u hrastovim bačvama ima potpunost, osebujnost i dug vijek trajanja. Zlatno-žute je boje, intrigantnog mirisa, naglašenih cvjetnih mirisa bagrema i vanilije koji se isprepliću s mirisima cvijeća, trava i začina, posebno lješnjaka i kore kruha.
Od malvazije izrađuju pjenušavo brut vino Luciju zelenkasto-žute boje i kristalne bistroće, a mirisom prevladavaju breskve, marelice i ananas. Berba je ručna i počinje početkom rujna, a prva malvazija se bere dok još nije potpuno zrela kako bi se dobila baza za pjenušce koji traže malo više kiseline tj. manji sadržaj šećera u grožđu.
Grožđe se seletkira prije odvajanja od peteljki i hladne maceracije, a nakon fermentacije malvazija odležava na finom talogu kratko vrijeme u inox bačvama uz povremeno miješanje (batonage). Prirodno pjenušavo vino nastalo je metodom vrenja u tankovima (sekundarna fermentacija u tanku) poznata kao charmat metoda.
Desertno vino Fiamita proizvedeno je od prosušenih bobica istarske malvazije. Nakon vrenja dozrijeva još 12 mjeseci u hrastovim bačvama, zlatno žute je boje i raskošnog bukea koji podsjeća na med, grožđice i karamel. Od tone grožđa dobije se oko 180 litara ove slatkaste tekućine.
Crna suha vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) su Teran i Teran Rose.
Teran, stara je autohtona istarska vinska sorta grožđa, ima boju rubina s ljubičastim odsjajem, a mirisom podsjeća na šumsko voće i cvijet ljubičice. Teran ostavljaju da odleži godinu dana u drvenim bačvama i tako nastaje Teran Rose.
Teran Rose berba 2018. je dobila visoku ocjenu (84/100 bodova) među najboljim hrvatskim rose vinima. Crvenkasto-ružičaste je boje i slatkastog voćnog mirisa, okus je suh i osvježavajućeg karaktera, s ugodno naglašenim kiselinama i ugodnom gorčinom, a od aroma dominiraju šumske jagode i travnata herbalnost.
Merlot je intenzivno crven, boje rubina, karakterističnoga voćnog mirisa, osobito šumskog voća i uz izraženu prisutnost herbalnih nota. Harmonično je vino, mekanih tanina, suho, svježe, uravnoteženo i dugotrajnog okusa. Berba 2020 pobjednik je Antonje 2021 u kategoriji crnih vina proizvedenih modernom tehnologijom.
Merlot San Ciprian dozrijeva dijelom u velikim hrastovim bačvama i dijelom u barrique bačvama. Ima karakterističnu tamno crvenu boju, robusno je i vrlo pitko vino. Ima predivne arome dozrele trešnje i maline sa čokoladnim notama. Nazvano je prema položaju vinograda.
Muškat bijeli je poluslatko vino u kojem prevladavaju zavodljive arome livadnog cvijeća pomiješane s blagim slatkastim primjesama bagrema. Kristalne je slamnato-žute boje, a iz čaše se šire fini voćni i cvjetni mirisi među kojima dominira bazga.
Vinar Davor Vivoda kombinira tradicionalnu i noviju modernu tehnologiju proizvodnje vina, pazeći da se ne izgubi obiteljska tradicija, kvaliteta i ekološki uzgoj. Vina dozrijevaju u inox bačvama, a najbolji primjeri malvazije i terana u barrique bačvama. U njima vino kvalitetnije dozrijeva poprimajući intenzivnu boju i pojačane aromatične karakteristike, a ona se i posebno flaširaju.
Njihova se vina pojavljuju na domaćim i međunarodnim izložbama, a zahvaljujući dobro prepoznatoj kvaliteti osvajaju brojne nagrade i priznanja.
Vivodina vina poznata su nadaleko, od istarskoga poluotoka, cijele Lijepe naše pa sve do Crne Gore, Češke, Mađarske, Austrije, Italije i Norveške, a osim u buteljama prodaju ga i u rinfuzi. Naime, Vinmonopolet je osnovan 1922. godine s ciljem poštivanja strogih norveških pravila za puštanje u promet alkoholnih pića.
Državni je prodavač alkoholnih pića i jedina tvrtka koja u Norveškoj smije prodavati pića s udjelom alkohola većim od 4,75 %. Za prodaju se na godišnjem natječaju odabiru najkvalitetnija vina koja su u trendu na tržištu, te su tako odabrali i Vivodinu svježu malvaziju za uvoz u Norvešku.
Kako je rekla gazdarica Suzana, da bi se nastavio izvoz i sljedeće godine trebalo je ispuniti kvotu od 1000 butelja mjesečno, a njima je nedostajalo 27 butelja za ispunjavanje uvjeta, čime je prestao izvoz malvazije u Norvešku, na žalost njihovih vjernih norveških kupaca koji im se i dan danas javljaju i pitaju gdje mogu nabaviti njihova vina.
Simpatična domaćica je rekla da namjeravaju proširiti prostor vinarije, poboljšati uvjete proizvodnje, povećati prostor za novu kušaonu i stvoriti uvjete za parkirna mjesta. Želimo im puno uspjeha u novim projektima i plasmanu na tržištu.
Ugodno provedeno poslijepodne zaključujem riječima Cliffa Hakima „život je prekratak da bismo pili loše vino“ i Hugha Johnsona „oni koji piju vino dobro izgledaju, inteligentni su, seksi i zdravi“ – zato pijmo vina vinarije Vivoda i uživajmo u životu.
