VINA S ČVRSTIM AUTORSKIM PEČATOM: U Zagrebu predstavljena vina vinarije Milas iz Humca

Foto: Marko Čolić

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ još jednom je bilo mjesto okupljanja vinoljubaca i vinskih znalaca. U dvorani tog društva su se, naime, prezentirala i kušala vrhunska vina vinarije Milas iz Humca, nedaleko Ljubuškog, u sklopu manifestacije „Vrijeme je za…“ koju uspješno organizira vinski znalac Vjekoslav Madunić.

Uz predstavnike vinarije Milas, oca Zdenka i sina magistra ekonomije Tomislava, u promociji vina nazočan je bio i sommelier Tomislav Jakopović. Na pravom mjestu i u pravo vrijeme, kako bi se reklo, novinari i blogeri iz vinskoga svijeta imali su priliku kušati zlatne kapljice ovoga hercegovačkoga vina kojega će zasigurno dugo pamtiti.

Foto: Marko Čolić

Vlasnik Zdenko napravio je radikalan zaokret u svojoj karijeri, te se uz uspješan posao odvjetnika nastavio baviti vinima šireći vinsku priču svojega oca. Kako je istaknuo, vinima se bavi iz ljubavi jer ima puno drugih financijski isplatljivijih poslova, ističući njihov slogan – „tradicija je naša vječna inspiracija“.

Zdenko koji se ugledao na svojeg oca nikada nije bježao od teškog rada, a u vinogradu mu pomaže cijela obitelj. Tako se se njihova ljubav i hobi pretvorili u ozbiljan posao, čemu smo svjedočili upravo na vinskoj radionici na kojoj smo kušali sedam odabranih vina.

Što smo sve kušali, kakve su bile reakcije i komentari prisutnih, te što smo sve naučili, pročitajte u službenom priopćenju koje donosimo u nastavku. (Sandra Brambilla)

Milas je napravio sjajna vina

Sommellier Tomislav Jakopović ozarena lica, govoreći uvodno o vinima, je rekao: „Sretan sam da sam imao priliku probati i danas predstaviti ova izvanredna vina. Milas koji je temeljit u životu pa i u proizvodnji vina prije svega je napravio pravilan odabir sorti (žilavka, blatina, trnak) a onda od ovih sorti iz tog terroira napravio sjajna vina.“

Opći je zaključak da Milas u proizvodnji i plasmanu svojih vina ide sa čvrstim uvjerenjem da ona ne mogu na tržište dok nisu u punoj formi.

Izuzetak je u radionici bio trnjak barrique 2017 koji još nije u prodaji i odležat će najmanje godinu dana, a kojega je vinar donio na Madunićevu inicijativu da vidimo u kakvom je stanju danas i da možemo komentirati tu zahvalnu sortu koja će vrlo brzo kod vinara iz toga kraja biti količinski i kvalitativno u vrhu.

O žilavki iz 2018. govorilo se s najboljim epitetima. Trifunović je zaključio: „Ova žilavka ima prodornost, osjeća se jačina vinograda tj. loza koje su sađene 1955. i dosađene 2004. godine. Ovo je možda i najbolja žilavka koju sam probao do sada, a vjerujte mi probao sam ih puno u životu.“ Milas nas je izvijestio da su bobice bile 24 sata u hladnom vinifikatoru, a Josipović dodao ocjenu vina čvrstog na nosu sa slojevitim mirisima, preciznog, bez zamjerke na nepcu, mineralno/slano.

Za žilavku 2016. inače dvostruku pobjednicu na Sabatinama u Primoštenu 2017. i Malom Lošinju 2018., rečeno je da je sada na vrhuncu, moćno vino, pokazuje raskoš i slojevitost. Trifunović je dodao: „Oko sadašnjega vrhunca rekao bih da je to individualni afinitet, možda je sada na vrhuncu, a nekome će za koju godinu biti još bolje…”Većina se složila da ovo vino zaslužuje svu pozornost i nije slučajna dvostruka šampionska titula na cijenjenoj Sabatini.

Blatina 2015. (sa 10 % trnka i 10 % alikant bušea) odlične je svježine, aromatski voćno, brojnih zrelih tanina, elegantno, zavodljive arome ima dužinu i ozbiljnost.

Blatina reserve 2012 sadrži 14,5 % alkohola te zvrsno pokazuje ekspresiju terroira. Alkohol savršeno uklopljen, ljupko na nosu. Super zreli tanini, puno slasti, pikantno. Skladno-nema rubova nigdje ne iskače.Vremenom će sigurno još rasti. Vinar nam je otkrio da je tu suhi ekstrakt bio 37, a ovo i sva druga u bariku zriju u francuskim bačvama. Seguin Moreau (inače naš veliki vinar Ilija Jakobović, nedavno preminuo, izvozio je slavonski hrast za spomenutu bačvariju i Nadalie).

Postavilo se i pitanje treba li ići prema osnovnoj ekspresiji sorte ili dozvoliti da u bačvi dobije i dodatne vrijednosti. Milas je konstatirao: “Te je godine bilo dana s čak 40 stupnjeva u hladu, a mi smo je uspjeli sačuvati ostavljajući krov od lišća da se zaštiti od sunca. Godine 1882. Austrougarska je formirala prvu vinariju u BiH upravo ovdje u Ljubuškom, a nakon što se detaljno ispitalo tlo, počelo se sa školovanjem ljudi za vinogradarstvo. Dogodine slavimo 140. godišnjicu”

Trnjak barrique 2017 ima 14,5 % alkohola. Već je spomenuto da ovo vino nije još spremno za vani. Naravno, ima zelenih tanina ali i dobre odlike ove sorte. Zdenko Milas konstatira da je trnjak poput divljeg konja, treba ga znati ukrotiti. Intenzivno se osjeća miris zelenog oraha i pokošene trave, a u okusu se osjeća nešto zrelosti ali i nedozreli tanini koji su došli iz bačve.

Merlot barrique 2013. (u vinu ima i 10 % cabernet sauvignona). Vino puno strasti i slasti. Trifunović je naglasio: „Ovdje je vino tek ušlo u zrelu fazu. Ako si posvećen podneblju, tradiciji onda ćeš uvijek napraviti odlično vino kao ovaj merlot.“ Anđelinović nastavlja: „Vino je u odličnoj formi i ne mogu se načuditi koliko je dobro.“

Milas nastavlja:” Naši merloti imaju stalno 110 eksla, samo je naša odluka kada ćemo ga brati. Svih proteklih godina nije nas neugodno iznenadio.“ Jakopović je rekao: „Od mirisa do okusa vrlo je skladno, bez rubova, suze na čaši, visoki alkoholi ne smetaju. Brdo tanina koji ne smetaju nego doprinose dubini i širini vina.“ Irena Lučić je izjavila: „Vina imaju izuzetne kvalitete i osjeća se ta energija Milasove nenametljivosti i skromnosti.“   

Zdenko Milas je istaknuo: „Lučić je pogodila u samu srž mojih motiva, poštivanje starine, tradicije i biti pošten prema kupcu.“

Merlot reserve 2011 dvostruki je pobjednik Sabatine Neum 2016. i Primošten 2017. Ovaj merlot je prva berba iz vinograda zasađenog 2008. godine. Trsovi rastu na tlu sitnije granulacije kamena, moglo bi se reći da vino ima kameno-zemljanu notu ovoga područja. U zemlji je dosta vapnenca i sitnog kremena. I ovdje ima oko 10 % CS-a što ga obogaćuje i daje dodatnu kiselinu. Ivan Dropuljić se interesirao koji su kvasci upotrebljeni. Vinar odgovara da je upotrijebljen divlji kvasac erbsloeh kojeg je značajka da ne mijenja sortu, tj. da je neutralan. Imamo i navodnjavanje ali ga zadnje 3 godine ne koristimo. Navodnjavamo najmlađe, one do tri godine. Završno Milas nas je pozdravio riječima: „Moram raditi na način da to bude na ponos svih nas i tradicija je vječna inspiracija.”

Zdenko Milas je pravnik po struci, a kako sam kaže zna dobro gledati i upijati znanja o vinogradarstvu i vinarstvu. Predsjednik je Udruge vinogradara i vinara Ljubuškog. Udruga je uspjela šestorici vinara ishoditi koncesiju na 40 hektara, a Milasi će od dogodine ujesen zasaditi još 7.6 ha vinograda s autohtonim sortama te merlotom i cabernet sauvignonom.

U poslu pomažu tri sina i supruga Marija. Vinarija Milas se nalazi u Humcu kraj samostana sv. Ane gdje je najstariji muzej u BiH, a tamo je i humačka ploča pisana glagoljicom s elementima bosančice datirana negdje početkom 12. stoljeća. Milasi su je stavili na etiketu boce. Pod nasadima sada imaju 10 hektara sa oko 35 tisuća loza što godišnje daje oko 40000 litara vina. Na početku su osnivanja tvrtke u Hrvatskoj koja bi izvozila ovdje i dalje u Europu.

U asortimanu su redom najviše žilavka oko 60 % proizvodnje, blatina, merlot , trnak i manje količine cabernet sauvignona, krkošije, bene, alikant buše-a, a kao što je već spomenuto prve četiri sorte će biti značajno povećane od 2022. godine.