U Zagrebu je uspješno održana prva Internacionalna konferencija o graševini, Graševina bez granica, koja je okupila vodeće proizvođače graševine, rajnskog rizlinga i grašca u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj i Austriji.
Tom prilikom Igor Barbarić, tajnik udruženja vinarstva HGK-Vina Croatica, istaknuo je: “Kad govorimo o graševini odmah pomislimo na vrhunsko hrvatsko vino iz Slavonije ili Podunavlja. To najzastupljenije hrvatsko vino graševina kao sorta uzgaja na 4.688,44 hektara što čini 24,8 % ukupnih sorata u Hrvatskoj te je stavlja na prvo mjesto. Broj trsova na kojima uspijeva graševina u Hrvatskoj je čak 21.328.778 komada. Proizvodnja graševine procjenjuje se na oko 17–20 milijuna litara godišnje, a starost najvećeg dijela vinograda od 4-11 godina, stoga je potencijal ogroman. Smatram da je graševina najznačajnija sorta i vino regije, pod različitim nazivima, koje će kroz svoj daljnji razvoj tek dati puni potencijal.”
Marijan Knežević, potpredsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da je prva “konferencija o graševini, prilika da se prije svega naši gosti, u potpunosti upoznaju s graševinama iz Slavonije, Baranje i Srijema, kroz vina svakoga od 19 podruma koji su članavi udruge Graševina Croatica”.
“Udrugu smo pokrenuli 2011. godine, kada smo stavili naglasak samo na graševinu, a kroz ove godine profilirali smo i sve ostale sorte naših podruma. Bila je ovo prilika i da se pobliže upoznamo i sa smjerovima i stilovima graševine, koje dolazi iz nama susjednih zemalja”, dodao je.
Saša Špiranec dodao je kako je cilj konferencije predstavljanje potencijala graševina, čije točno porijeklo nije poznato, te potaknuti javnost na prepoznavanje vrijednosti naše najzastupljenije sorte vina.
Graševina je potvrđena i kao prestižno, iznimno vrijedno vino različitih stilova poput izbornih berbi prosušenih bobica ili pjenušaca. Graševina je prikladna i prepoznata kao svakodnevno vino odličnog omjera cijene i kvalitete.
Ljubitelji vina, imali su prilike upoznati s različitosti stilova koje graševina kao sorta nudi. No, to nekad podcijenjeno vino, naročito grašac u Srbiji, koji se dugo na tržištu pojavljivao talijanski rizling.
U Hrvatskoj, pak, u tri velike vinarije u Hrvatskoj, Belje, Iločki podrumi i PP Orahovica, graševinu, ali i druga vina, uspješno rade žene kao glavni enolozi.
U Kutjevu, domovini graševine, prinosi su od sedam do 11 tona po hektaru ili dva do 2,5 kilograma po trsu, ističe Perak na primjedbu stranih stručnjaka o velikim prinosima na uštrb kvalitete.
Cijena graševine, pak, najveća je u Mađarskoj, oko 15 eura, dok se kod nas kvalitetna graševina u trgovinama može naći već za 35 kuna, a vrhunska za 55 kuna.
Od hrvatskih proizvođača predstavili su se: Belje, Krauthaker, Iločki podrumi, Vino Buhač, PP Orahovica, Feravino, Kalazić, Vina Antunović, Vina Papak, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak, Sontaki i Markota. (M. Petković)
