Divljanje cijena energenata potaknulo je mnoge da razmisle o alternativnim vrstama grijanja. Danas je tportal objavio usporedbu troškova različitih opcija. U izračun su uključili najavljeni rast cijena energenata i Vladine mjere pomoći.
Izračun je napravljen na primjeru osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata za čije rijanje godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije.
Trenutno se najpovoljnije griju potrošači priključeni na zagrebačke gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva. Cijena kilovata energije iz toplane sa svim nametima kreće se oko 0,25 kuna, što znači da za 20.000 kilovata energije treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana znatno razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,6 kuna pa grijanje može biti i više nego dvostruko skuplje od zagrebačkog.
Potrošači koji koriste gradski zemni plin izbjegli su velik cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Kada se uzme u obzir projicirani rast cijene plina na 38 lipa po kilovatu, godišnji trošak grijanja penje se na 7600 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.
U razdoblju divljanja cijena naftnih derivata postojaniji energenti za grijanje su kruta goriva – ogrjevno drvo i peleti. Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica ili četiri tone peleta, što po trenutnim cijenama stoji oko 8000 kuna. Konačna cijena za drva nešto je viša jer treba dodati troškove dopreme i piljenja.
Među skupljim energentima za grijanje je lož ulje, čija je cijena trenutno 6,82 kune po litri, pa za mirnu sezonu grijanja treba osigurati 13.695 kuna.
Poslovično skupo griju se oni koji u kućama imaju grijalice ili radijatore na struju. Prosječni kilovat struje nakon najavljenog poskupljenja, uz uvjet da se podjednako koriste viša i niža tarifa, stajat će oko 0,83 kune, što znači da se godišnja potrošnja penje na 16.600 kuna.
Ukapljeni plin u spremnicima nekad je bio povoljna opcija za zagrijavanje kuća, ali sada više nije isplativ. Zbog snažnog rasta cijena ovog energenta, koji nije uključen u Vladine subvencije, ova opcija postala je najskuplja. Za zagrijavanje stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom potrebno je godišnje izdvojiti 18.283 kune, što je znatno više od troškova grijanja na kruta goriva, piše tportal.
