UČENJE INSTRUMENATA – Kako se prilagoditi novom dobu i novim generacijama

UČENJE INSTRUMENATA - Kako se prilagoditi novom dobu i novim generacijama
Foto: Freepik

Učenje instrumenta, kao sva druga nastava, mora se stalno mijenjati kako bi se prilagodilo promjenama u društvu. Za učinkovito podučavanje ključno je učenike naučiti kako učiti i povezivati znanja iz više područja. Motivirati ih možemo ciljevima – nastupima, natjecanjima i sl. Na tom putu oslanjamo se i na suvremene tehnologije.

Nove generacije traže nove i inovativne metode podučavanja. S ciljem da ispitam kako nastavnici u mojoj školi razmišljaju o tom problemu napravila sam kratki upitnik o tome kako doskočiti najvećim problemima s kojima se susrećemo u nastavi instrumenta. Svakako su to najviše preopterećenost učenika i izazovi modernog vremena. Koje su to nove okolnosti?

Nekad, život je bio polaganiji. Sviranje instrumenta bila je stvar opće kulture. Muzička omladina približavala je mladima klasičnu glazbu. Zahtjevi u općoj osnovnoj i srednjoj školi bili su manji – sve se moglo naučiti slušajući satove.

Danas djeca kod kuće rade projekte i prezentacije, gomilu domaćih zadaća… Današnja djeca žive pod velikim pritiskom da uvijek imaju dobar prosjek kako bi mogli upisati željenu gimnaziju. Broj predmeta se povećava. S druge strane, mobiteli, kompjutori i televizija nude pregršt sadržaja koji privlače njihovu pažnju. Roditelji rade više nego nekad i nemaju dovoljno vremena kako bi učili i razgovarali s djecom. Ponekad to pokušavaju nadoknaditi popuštajući im više no što bi bilo dobro za njih. Sve to umnogome otežava profesorima rad s djecom. Oni moraju iznalaziti nove načine (ili su to uvijek isti samo malo modificirani) kako učenike(ce) motivirati i privući da vježbaju i uče.

KAKO VJEŽBATI

Glazbena misao upravlja izvođačkim procesom a tehnika sviranja mu se pokorava
E. M. Timakin

Najbitnije je učenike naučiti vježbati smisleno i koncentrirano. Ponekad je važnije KAKO se vježba nego KOLIKO – iako nije na odmet da i vremenski bude dostatno. Zbog toga na satu trebamo pokazati kako biti učinkovit – prvo vježbati teža mjesta, a ne uvijek svirati iz početka. Analizirati kompoziciju kako bi se odmah u glavi sve posložilo. Kad je jasno što i kako treba svirati onda će i prsti lakše i brže naučiti. Biti pedantan u svim detaljima, da se ne vježbaju greške. Odmah dobro postaviti prstomete, artikulaciju, pedale. Imati od početka jasnu muzičku predodžbu djela. Zatim si odrediti ciljeve kako bi bili koncentrirani da ih što prije ostvare – a ne da sviraju da im prođe vrijeme. Profesori u upitniku zaključuju kako im većinom učenici premalo vježbaju – razloge smo gore naveli. Pokušavaju im pomoći razgovorom s njima (80 %), s roditeljima (10 %) i izradom plana vježbanja (90 %) – što je vjerojatno najučinkovitije. (Profesori su mogli zaokružiti više odgovora).

MOTIVACIJA

Prosječan učitelj naređuje, dobar objašnjava, odličan pokazuje a izvanredan inspirira
W. Arthur

Nastupi su cilj kojem učenici teže. Treba ih rasporediti kako bi učenici nastupali što češće te tako ostvarivali kontakt s publikom i savladavali tremu. Natjecanja su također dobra motivacija. U zadnje vrijeme bilo ih je sve više ( u doba korone taj je boom zaustavljen te su se počela organizirati online). Najbolji učenici idu s natjecanja na natjecanje. To ima dobrih strana – učenici su motivirani, imaju jasan cilj pred sobom, čeliče se svirajući pod pritiskom, izvježbavaju program do savršenstva, uviđaju gdje se nalaze u odnosu na druge. Međutim, ima to i tamnu stranu – ostalo gradivo manje se radi, a natjecanja ponekad mogu biti i kontraproduktivna – da se učenik razočara i izgubi volju. Zato treba biti oprezan u odlučivanju koliko natjecanja i kada. Treba voditi one učenike koji su u stanju raditi i drugo gradivo usporedo s onim za natjecanje (90 % ispitanih zaokružilo je da učenikov stav o natjecanjima ovisi o spremnosti za isti). Uz natjecanja i nastupe svakako se treba pozabaviti i savladavanjem treme. Većina se slaže da je ona svakako manja ukoliko je program dobro pripremljen. Mnogima pomažu vježbe koncentracije i meditacije – nekima nas je podučila psihologinja Radojka Ligutić.

INDIVIDUALAN PRISTUP

U našem radu dobro je to što radeći individualno s djecom možemo sve prilagoditi svakom đaku posebno. Profesori su se u anketi podijelili između odgovora kako je program preobiman (50 %) i primjeren (50 %). Neki smatraju kako je premalo suvremen, ali sretna je okolnost da postoji odabir i mi ga možemo prilagoditi svakom djetetu. Svakako za motivaciju pomaže da učenik aktivno sudjeluje u odabiru programa (to smatra većina). Naravno, pri tome ga treba mudro navoditi nudeći mu kompozicije primjerene njegovim mogućnostima od kojih će imati koristi za napredak u tehničkom i u muzičkom pogledu. U anketi je velik broj profesora zaključio kako se veća pažnja treba posvetiti improvizaciji koju bi se trebalo uvoditi od najranije dobi kako bi učenici bili kreativniji i slobodniji svirajući instrument.

SEMINARI

Seminari pomažu da učenik napravi skok u svom radu. Profesori znaju kako će tražeći nemoguće iz učenika izvući najviše. Često su tu asocijacije koje će djetetu pomoći da se više uživi, s izrađivanjem bez odmora i zadrške, osvještavanjem kako u što manje vremena učiniti najviše, analizom koja će pomoći da se osmisli koncepcija, interpretacijom u detalje, primjedbama koje odmah doprinesu poboljšanju, svatko vas inspirira na svoj način. Organizirajući posljednji seminar u mojoj školi u suradnji s pijanistom i prof. Veljkom Glodićem osmislili smo da se rade kompozicije u blokovima – po stilovima, te da budu popraćene predavanjima kao uvodima u gradivo koje će se raditi. Prof. Glodić je prije baroka i klasike imao uvodno predavanje o povijesno obavještenoj izvedbi glazbe 18. stoljeća, a prije rada na romantičnim kompozicijama održao je predavanje Što je Liszt pisao o Chopinu i tako nas uveo u to vrijeme. Smatram kako i takvi sadržaji puno pomažu učenicima da bolje razumiju i dožive glazbu.

Umijeće pravilnog čitanja i izvođenja notnog teksta spada u područje pred-umjetnosti.Područje umjetnosti počinje njegovim tumačenjem.“
Natan Perelman

 

NOVE TEHNOLOGIJE

Na kraju, ali ne i najmanje važno, da se osvrnem i na suvremene tehnologije koje nam mogu pomoći.

Okolnosti su nas primorale da se prilagodimo tzv. novom normalnom te da nekoliko mjeseci radimo online. Većina profesora i učenika brzo se prilagodila takvom vidu nastave. Naravno da je u glazbi nemoguće raditi finese preko Skypa, Zooma, i ostalih aplikacija pa su se mnogi odlučili obrađivati više novog programa. Profesori su se, u većini, složili da online nastava ne može zamijeniti nastavu uživo. To je svakako istina. Ali što možemo iskoristiti od takve mogućnosti? Možemo raditi s djecom kad su bolesna ili je netko (profesor ili učenik) na putu. Možemo im slati snimke s uputama. Organiziraju se virtualni koncerti. Snimajući se, učenici su počeli kritičnije slušati svoje sviranje. Dakle, to je još jedan alat koji nam stoji na raspolaganju. YouTube je već godinama velika pomoć pri odabiru i izradi programa, preslušavanju vrhunskih izvedbi, masterclasses čuvenih interpreta i profesora. Slušamo prijenose natjecanja, snimke s Facebooka i tako puno lakše i brže dolazimo do informacija što se i kako u cijelom svijetu radi.

Sve to može doprinijeti učinkovitijem i raznolikijem radu kako bismo, u ovim turbulentnim vremenima, ostvarili što bolju komunikaciju s učenicima, a riječ je uvijek o tome da učenicima pomognemo da zavole glazbu i da se raduju svakom novom postignuću.

Lidija Lovrić – Vidiš, prof. klavira na GŠ Vatroslava Lisinskog, Zagreb

Bibliografija:

Perelman N. – Na satu klavira – 2. izmijenjeno izdanje – J. Zlatar, 2004., Zagreb

Neuhaus H. – O umjetnosti sviranja klavira – J. Zlatar, 2002., Zagreb

Timakin E. M. – Klavirska pedagogija – J. Zlatar, 1997., Zagreb

Komentari