U Češkom domu u Zagrebu održana je promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege.
Vinarija je započela sa radom još krajem devedesetih u okrilju visokoškolske ustanove, a 2004. godine kupljen je vinograd vinara Klesingera, a općina Kaptol je poklonila 4.35 hektara zemljišta za sadnju novih vinograda.
Vinogradi su sađeni 2006. Uglavnom za bijele sorte, a godinu dana kasnije za crne na području Podgorja iznad Vetova koje se nalazi na nadmorskoj visini 220 do 240 metara za bijele sorte i 310 do 350 metara za crne.
Zajedno sa hektarom zasađenim klonskim selekcijama graševine 2020., vinarija danas ima oko 7,5 hektara vinograda sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 35 000 litara vina. Ima dosta sortimenata: Od bijelih to su: graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, muškat žuti i sauvignon blanc (oko 250 trsova). Crne sorte su: cabernet sauvignon, merlot, syrah, pinot crni i oko 300 trsova zweigelta.
Vinarija osim neophodnih rostfraj tankova za odležavanje bijelih sorti koristi slavonski hrast i manji dio u bagremu, a za crne sorte većim dijelom korist se slavonski i francuski hrast. U vinariji proteklih godina uz enologa Josipa Mesića su suradnici Jasna Del Vechio, Ivan Malčić, Daniel Klemenić.
Vina se nalaze u prodaji u distribuciji Vrutka i mogu se naći po cijeni okvirno oko 10 eura za butelju.
Na prezentaciji vinske radionice „Vrijeme je za …“ mogla su se kušati slijedeća vina: 1. Graševina 2024.; 2. Graševina Academia 2021.; 3. Chardonnay 2021.; 4. Muškat žuti 2024.; 5. Merlot 2020.; 6. Cabernet sauvignon 2019.; 7. Pinot IB 2018. te 8. Graševina – ledena berba 2011.
Od osam vina koja su ovoga puta iznesene su karakteristike pet najzanimljivijih vina.
GRAŠEVINA 2024. sa 12 % alkohola i kioselinom od 6,5 g/l je pobrala opće simpatije svih sudionika radionice. Lijepe, žive žuto zelenkaste boje, bistro, pitko vino. Osjeća se sortni miris najviše jabuka, a u sebi ima pregršt herbalnih i cvjetnih tonova. Razigrana živa kiselina od 6,5 g/l daje joj svježinu, a vino je već sada zrelo za tržište. Može se slobodno reći da je krasno mlado, zaokruženo, s izrazitim mirisom i mineralnošću. Somellier Lugarić ga predlaže kao aperitivnu zamjenu pjenušcu ako se pak tako odlučite. Uz ovo vino gastronomski odgovara bijela riba (pastrva i morske ribe) i snack salata (rajčica, tikvice i mozzarela vodene bivolice).
GRAŠEVINA Academia 2021. s 14,5 % alkohola je sortno vino drugačijeg izričaja. Treba uzeti u obzir da se u podrumu vinarije eksperimentira sa drvom i zbog studenata. Uz već naznačene sortne karakteristike kod analize mlade graševine osjeti se veći utjecaj drva na nosu kao i u ustima, boja je zlatno žuta, a vino je kristalno bistro. Vino je čisto i nema stranih mirisa. Zaključak nakon probanja je da je vino koje traži hranu, a jedno od predloženih jela je file pastrve u umaku od graševine na pireu od cvjetače ili pureći file u umaku od hrena sa domaćim njokima.
MUŠKAT žuti 2024. s 12,5 % alkohola, 5,4 kiselina i 55 g/l šećera je vrlo dobro uravnoteženo mlado vino. Žućkasto sa zelenim nijansama, sortno muškatno prepoznatljiva mirisa i mirisa oskoruše. U ustima se osjeti ostatak šećera, ali ima skladnu kiselinu što ga čini živahnim, ali ne preslatkim. Moglo bi se reći, s obzirom da većina muškata kod nas dolazi iz Istre i Međimurja, da je ovaj slavonski u rangu boljih iz spomenutih regija. Uz ovo vino u području delikatesa mogu biti slastice na bazi žutog voća -tart od kruške, dinja, pita i štrudla od jabuke, chees cake… Međutim, može se poslužiti i sa glavnim jelom, primjerice Kraljevske kozice sa sokom od limete u tempuri Ili kozice u woku sa povrćem ili tartar od svježih krastavaca.
CABERNET sauvignon 2019. 15 % alkohola 6,0 kiseline i 1,3 g ostatak šećera je suho, sortno prepoznatljivo vino, sa intenzivnim mirisom i okusom zrelog bobičastog voća aronija, kupina, borovnica… U ustima ima lijepu svježinu nakon punih pet godina, zrelo, lijepo usklađeno vino. U podrumu su kombinirali slavonski hrast sa otprilike 1/5 francuskoga. Vino je u drvetu odležalo punih 18 mjeseci. Podsjetimo francuski hrast će vinu dati eleganciju, a slavonski jače tanine odnosno tijelo. Gastronomska preporuka je Darka Lungića je umaku od šumskih gljiva ili zec u umaku sa njokima.
GRAŠEVINA – ledena berba 2011. 11,1 alkohol 4,8 kiselina i 214 g ostatak šećera je vino koje se dobiva samo u određenim klimatskim godinama. Podsjetimo da dva dana zaredom temperatura mora biti minimalno – 7 °C stupnjeva i godina u kojoj su procijenili da će urod dati dobru graševinu. Ova iz 2011. je duboko jantarne boje sa smeđim nijansama, osjeti se botritis, miris makije, smokve, marelice. Vino je u tijelu puno, sadržajno, dobre kiseline nakon 14 godina stajanja, dugotrajnog okusa i blago gorkastog sortnog završetka. Preporuka os slastice je Rapska torta.
Vina na etiketi imaju likove sa kamenih konzola nađenih na lokalitetu Rudine. Prvi puta se mjesto spominje 1210. godine u darovnici kojom kralj Andrija II Arpadović posjedom dariva templare. Ovom etiketom su na Fakultetu za turizam i ruralni razvoj u Požegi dali svoj hommage povijesti svoga kraja. U Hercegovini je to napravilo više vinara, a prvi je bio Josip Tolj. Opći je zaključak radionice da je više od polovine kušanih vina visoke kvalitete koja zaslužuje stručnu i još važnije tržišnu pozornost. (Mario Milošević)
