Povodom Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva organizira na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu 30. rujna od 10.00 do 13.00 sati besplatna mjerenja krvnog tlaka, glukoze u krvi, ukupnog kolesterola i indeksa tjelesne mase.
Također, svi zainteresirani građani imat će priliku naučiti postupak kardio-pulmonalnog oživljavanja ili se informirati o navikama zdrave prehrane.
U obilježavanju Svjetskog dana srca 2023. godine pod motom “Koristi srce i upoznaj srce” uz Zakladu Hrvatska kuća srca sudjeluju i Hrvatsko Kardiološko društvo, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatsko zavod za javno zdravstvo, StEPP, Studentska sekcija za kardiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za prevenciju prekomjerne težine.
“Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih, a na razini EU zemalja 36% svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB. Upravo su zato javno-zdravstvene akcije iznimno važne kako bi educirali građane o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti”, istaknu je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
I u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih (2021.g.- 23 184 umrlih). Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2% (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 % (4.289) u ukupnom mortalitetu.
“Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, sveprisutan veliki broj čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije. Jednako tako i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike. Dodatno, ako pogledamo brojke za 2022. godinu vidjet ćemo da je umrlo 3 173 više žena nego muškaraca od kardiovaskularnih bolesti. Stoga, cilj nam je u budućnosti pokretati javno-zdravstvene kampanje koje će biti posvećene upravo ženama i srcu kako bi razbili paradigmu da su kardio-vaskularne bolesti primarno ‘muške’ bolesti”, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr.med., članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.
