U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je na uvoz krumpira potrošila osam milijuna eura!

U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska na uvoz krumpira potrošila osam milijuna eura!
Foto: Pixabay

Hrvatska je u prva tri mjeseca 2020. godine uvezla svih vrsta krumpira (sjemenski, mladi i kasni) u količini od 16.064 tona vrijednoga čak 8,03 milijuna eura, što je gotovo polovica ukupne vrijednosti uvoza za cijelu 2019.

U cijeloj prošloj godini uvoz svih vrsta krumpira bio je 30.462 tona, u vrijednosti od 16,68 milijuna eura, što potvrđuje da je zbog korona krize došlo i do eksplozije uvoza. Pritom je u prva tri mjeseca najviše uvezeno sjemenskog krumpira – 8.310 tona u vrijednosti od 5,33 milijuna eura, što je količinski više nego što je uvezeno za cijelu 2019., kada je na hrvatsko tržište stiglo 8.171 tona sjemenskog krumpira za koji je plaćeno 6,08 milijuna eura, stoji u analizi koju je načinila tvrtka Smarter.

Sjemenskog krumpira u prva je tri mjeseca najviše uvezeno iz Nizozemske, u količini od 5.441 tonu i vrijednosti od 3,67 milijuna eura, dok je mladoga krumpira, uvezeno u količini od 2.311 tona vrijednog 756.000 eura, najviše došlo iz Egipta. Hrvatska je u prva tri mjeseca izvezla krumpira u količini od 5.033 tone vrijedne 1,37 milijuna eura.

Nastavak rasta uvoza svih vrsta krumpira pokazatelj je da su od početka godine tržišni viškovi iz zemalja EU, koje su veliki proizvođači krumpira, jednim dijelom završili i na našem tržištu.

Veliki uvoz sjemenskog krumpira, kojeg Hrvatska nema dovoljno za svoje potrebe, mogao bi biti naznaka da su poljoprivredni proizvođači, zbog straha od prekida lanaca opskrbe uslijed korona krize, posegnuli za uvozom kako bi ove godine bilo zasijano više krumpira, procjena je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Za sada još uvijek nije poznato na kojim je površinama krumpir zasijan ove godine i kakvi će biti prinosi krumpira koji dozrijeva na jesen.

U razdoblju od 1956. do 1970. površine pod krumpirom u Hrvatskoj iznosile su 103.000 ha s prosječnim prinosom 9,3 t/ha, od tog razdoblja zasađene površine u Hrvatskoj nisu prelazile 100.000 ha. Tijekom razdoblja 1971. – 2003. površina se pomalo, ali kontinuirano smanjuje i u 2003. godini je u odnosu na razdoblje 1966. – 1970. površina smanjena za 40%. Iako je u razdoblju 2004. do 2013. godine prosječan prinos povećan na 16,2 t/ha, trend smanjenja površina pod krumpirom je nastavljen te je u tom razdoblju bilo zasađeno svega 14.036 ha. Osim smanjenja proizvodnje konzumnog i industrijskog krumpira, smanjuje se i sjemenska proizvodnja krumpira koja je 2010. godine bila na 139 ha, a u 2014. godini na svega 58 ha. Hrvatska je sa prosječne proizvodnje koja je do 70-tih godina bila preko 976.000 tona, postupno padala do 227.818 tona koliko je bio prosjek u razdoblju od 2004 do 2013. godine, da bi zadnjih godina došla do razine od oko 170.000 tona, stoji u analizi tvrtke Smarter.

Komentari