U NSK znanstveni skup i izložbe u povodu 500. obljetnice Frankapanskoga brevijara

U NSK znanstveni skup i izložbe u povodu 500. obljetnice Frankapanskoga brevijara
Foto: Press

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak, 8. studenoga 2019. godine od 9 do 13 sati održat će se znanstveni skup Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara i otvorenje dviju prigodnih izložbi, Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica te Krstin zavičaj: Modruš.

Znanstveni skup i prigodne izložbe potaknuti su petstotom obljetnicom izdanja Frankapanskoga brevijara (Venecija, 1518.), molitvene knjige čiji je izdavački pothvat nastao u vrijeme sumornih tamničkih godina (1514.-1519.) hrvatskoga plemića Krste I. Frankapana u zatvoru u Veneciji. Devet izlagača iz uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova i dvije izložbe prikazat će rezultate istraživanja o posve neobičnim, dramatičnim okolnostima petsto godina stare ljubavne, vojne, izdavačke, političke i kulturno-povijesne potke izdanju Brevijara.

Kao carski vojni zapovjednik Krsto I. bio je poznat u Habsburškoj Monarhiji, a vijest o njegovim vojnim uspjesima engleski su obavještajci dostavili i kralju Henriku VIII. No, u jednom sukobu s Venecijancima, zbog nezgode s konjem, kako u predgovoru Brevijara sām kaže, postao je zarobljenikom.

U Veneciji mu se pridružila poštovana i voljena supruga, Apolonija Lang von Wellenburg, sestra salzburškoga nadbiskupa i europskoga diplomata Matthäusa Langa von Wellenburg. Njihov zajednički izdavački pothvat skupocjenoga tiska prvoga brevijara na njemačkome jeziku – primjerak koji čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – otkriva dvostruku ambiciju naručitelja, Krste I. i njegove supruge Apolonije.

Oni su u ruke dvorske i samostanske elite njemačkoga govora stavili dostojnu molitvenu knjigu i sebe predstavili kao njezin dio: plemeniti i kršćanski bračni par u zemaljskoj nevolji.

Poput antičkih mitskih zaljubljenika, Krsto I. i Apolonija doživjeli su tragediju (Apolonijina rana smrt), ali svoju su ljubav zabilježili u Brevijaru: ostavili su spomen na sebe kao naručitelje, na svoju bračnu ljubav i odanost, na želju da ženama – ne tako vičnima latinskome – pruže razumljivo duhovno štivo, što izrijekom piše u predgovoru Brevijara, na mletačku kulturu knjige i tiskarstva, ali i na ozračje nastanka, spletke, glasine, diplomatske prepirke, ukratko, duhovni, kulturni i politički život ranoga cinquecenta (XVI. stoljeća), otisnut u tekstu i na drvorezima Frankapanskoga brevijara.

Organizatori skupa i izložbi su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.