Sinoć je u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu izložbom “Poštanska povijest Hrvatske i Slavonije 1868. – 1918.” obilježena 150. godišnjice potpisivanja Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Ova izložba je odabir različitih poštanskih dokumenata, žigova, poštanskih marki, razglednica i dopisnica iz privatne kolekcije zagrebačkog kolekcionara Berislava Sekelja, koja je kroz svoje izloške dala i jedan povijesni presjek događanja na prostoru Austro-Ugarske Monarhije.
Sve prisutne u ime organizatora Hrvatskog kulturnog društva Napredak, pozdravio je prof. dr. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik Napretkovog kulturnog centra, istaknuvši vrijednost ovakvih izložbi gledano kako iz perspektive političkih odnosa onog vremena tako i iz kulturne vrijednosti ovakve zbirke.
O pogledima na povijesna zbivanja vezano uz Hrvatsko-ugarsku nagodbu i njen značaj za položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji kao i boru Hrvata za ravnopravnost i osamostaljenje, govorio je prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izložba poštanske povijesti Hrvatske i Slavonije organizirana je povodom 150 godina od sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, a koju su sklopile Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sa Kraljevinom Ugarske.
O pošti i njenoj povijesti u periodu 1868. – 1918. gledano kroz različite poštanske dokumente govorio je Berislav Sekelj, kolekcionar i autor izložbe.Nastojao je objasniti principe načina odabira izložaka prema povijesnim događanjima te lokalitetima i ličnostima prikazanim na izlošcima. U tom periodu i na području Hrvatske i Slavonije u upotrebi su bile mađarske poštanske marke i mađarski poštanski dokumenti, koji su kasnije bili dvojezični. Poštanska povijest prati i istražuje sve vrste poštanskih dokumenata tog perioda, kao što su poštanski žigovi, tarife, cenzure, naljepnice i slično. Poštanski uredi svrstani su abecedno unutar svake od osam tadašnjih županija. Za svaki ured naveden je datum njegovog otvaranja, a na svakom izložbenom listu predstavljeni su različiti poštanski dokumenti: pismo, dopisnica, razglednica, paketna karta, isječak itd.
Poštanske pošiljke otpremale su se u raznim prometnim pravcima u koje je bila uključena i novoizgrađena mreža željezničkih linija. Od početka Nagodbe, pošte u Hrvatskoj bile su podređene Ugarskom ministarstvu trgovine u Budimpešti. 1871. godine uknuto je Carsko kraljevsko upraviteljstvo pošta u Vojnoj Krajini, pa su poštanski uredi iz tog područja podređeni Poštanskom upraviteljstvu u Zagrebu.
Godine 1890. dolazi do spajanja brzojavnih i poštanskih ureda. Nakon izložbenog dijela vezanog za poštansku povijest, izloženi su setovi žigova, ratnih brodova Austrougarske ratne mornarice, stare razglednice sa znamenitim i zaslužnim Hrvatima koji su djelovali u tom periodu, te čestitke s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Pored niza veoma vrijednih i rijetkih eksponata, na izložbi se može vidjeti i prva poštanska marka na svijetu, dopisnice na mađarskom jeziku kao i dvojezične u kasnijoj fazi nakon Nagodbe.
Izložba je nije tipična filatelistička jer se u njoj nalaze i mnogi drugi važni dokumenti kao i načini poštanske komunikacije. Izložba se može pogledati svakim radnim danom u Napretkovom kulturnom centru, Bogovićeva 1/I u terminu od 10 do 17 sati sve do 25. studenog 2018. kada se izložba zatvara. (Mario Milošević)
