U MSU otvorena prva retrospektiva Vojina Bakića

U Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu večeras je otvorena prva retrospektivna izložba Vojina Bakića, jednog od najistaknutijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, a ministarica kulture Andrea Zlatar Violić naglasila je kako Bakić svojim opusom izmiče uvriježenim odrednicama u povijesti umjetnosti.

vojin-bakic
Godinama ga se opisivalo kao ‘državnog umjetnika’ ili pak inovativnog modernista. Taj pristup, na žalost, omogućuje posvemašnji nesporazum i površnost interpretacije koja postaje dio javnog kulturnog dobra, kazala je ministrica Zlatar Violić, otvarajući izložbu “Vojin Bakić: Svjetlonosne forme”.

Izložba koja obuhvaća najznačajnija djela iz svih faza Bakićeva stvaralaštva, održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, koji je nazočio večerašnjem otvorenju u MSU.

Danas je prigoda da odamo počast velikom kiparu, čovjeku i ljubitelju slobode, naglasila je ministrica kulture Zlatar Violić. Riječ je o tome, dodala je, da se okrnjenim interpretacijama smanji ili umanji vrijednost Bakićeva poimanja slobode, kako bi ga se potom olako svelo na ideologiju bivše države, unutar kojeg vremena je stvarao.

Spomenik na Petrovoj gori je veličanstveni spoj arhitekture i skulpture, kao i prošlosti i budućnosti, da bi sadašnjost, i ondašnja i današnja, bila svjesna ljudskih dometa, kazala je.

Ministrica Zlatar Violić ocijenila je kako Vojin Bakić pripada stvarateljima suvremenosti, umjetnicima svijeta i dijeli upravo s njima vrijeme, neukidajući uvriježene kategorije, poput nacionalnog i ostalog, što udružuje proizvodne snage njegovog vremena.

Bakić, dodala je, pripada najvećima, a ne članovima partija ili stranaka. Ova retrospektiva tek je početak proučavanja njegova umjetničkog opusa i osvještavanje svih konteksta u kojima je on nastao, ali svakako ne unutar ideoloških ciljeva, i pripadanju modernistima, rekla je Zlatar Violić.

Kroz 200-tinjak skulptura, 70-tak crteža, te brojne skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, osobnu dokumentaciju te audio i filmsku građu, izložba nastoji prikazati

Bakićev umjetnički razvojni put od figurativnog, preko naručenih ideoloških skulptura i monumentalnih spomenika, do umjetnikova okretanja apstraktnom.

Oko polovica izloženih eksponata na posudbi je iz obiteljske Zbirke Bakić, koja se čuva u privatnom prostoru te dijelom u depoima Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) a u javnosti se predstavlja povremeno i pojedinačno.

Zato Bakićeva retrospektivna izložba u MSU hrvatskoj javnosti po prvi puta nudi cjelokupan uvid u stvaralaštvo umjetnika koji je uspio u avangardizmu apstrakcije ostvariti monumentalnost i neposrednost klasične figurativne skulpture.

Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Nataša Ivančević.

U izložbi su kao suradnice i autorice likovnog postava sudjelovale umjetnikove unuke Ana Martina i Vjera Bakić koje su na otvorenju istaknule kako im je izuzetno drago da hrvatska javnost konačno ima priliku doživjeti njihovu obiteljsku zbirku u njezinoj ukupnosti.

Uvod u izložbu je Bakićev slavni “Bik”, skulptura u velikom formatu koja je prvo bila izložena na Venecijanskom bijenalu 1956., te potom u Bruxellesu 1958., a danas se njezini odljevi nalaze na javnim površinama Antwerpena u Nizozemskoj i Marla u Njemačkoj.

Slijedi didaktički prikaz razvoja i mjena u Bakićevu stvaralaštvu, od crteža i skulptura nastalih nakon Prvog svjetskog rata, neposredno nakon njegova umjetničkog školovanja, preko faze sažetog i zatvorenog volumena koji je tematski usmjeren na istraživanje akta, torza, glava i bika, do faze istraživanja koja nastupa 1958., kada se posve oslobađa reference na antrofomorfne oblike, postaje izrazito inovativan, više ne oblikuje nego savija, reže ploče metala i nehrđajućeg čelika, a brzina u radu s materijalima omogućuje mu neprekidno eksperimentiranje i traženje novih rješenja.

Nakon te faze nastupaju “Svjetlonosne forme” koje razvija u 60-tim godinama prošloga stoljeća, po kojima je izložba i dobila ime, pa 70-te, zaključno sa spomenikom Petrove gore koji pripada 80-tima.

Prvu fazu, među ostalim, predstavljaju male skulpture bika koje je počeo razvijati već 1942., pa čuveni portret Vere Horvat-Pintarić, portret Otona Glihe i najpoznatiji portret iz umjetnikove rane faze, onaj Ivana Gorana Kovačića.

Među eksponatima koji predstavljaju iduću razvojnu fazu Bakića ističu se “Autoportret” iz 1953., portret Toše Dabca, te veliki portret Vatroslava Lisinskog nastao u povodu otvorenja Dvorane Lisinski 1973., kao i brojne skulpture bikova različitih materijala i dimenzija, skulpture u kojima se bavi temama konja i ptica, te brojni primjerci torza kojima se predstavljao diljem Europe.

Na izložbi su predstavljeni i radovi iz ciklusa “Razlistane forme”, koji ujedno čine prijelomni trenutak Bakićeva ulaska u apstrakciju, pa makete za spomenike u Kamenskoj i Kragujevcu, a izložene su i “Forme koje zrače” te “Svjetlosni oblici”.

“Skulpture u gradu” predstavljaju 70-te godine, kao i nacrti tapiserija koje su se trebale napraviti iz serije “Svjetlonosnih formi”.

Posljednja galerija izložbe donosi visoko postavljen razvojni model iz čijeg je principa nastao spomenik Petrove gore, te kompletni prikaz nastajanja toga spomenika – od prvih nacrta, idejnog arhitektonskog rješenja, preko maketa i modela do stanja u kakvom je danas.

Unutar izložbe raspoređeni su radovi suvremenih umjetnika Marka Lulića, Jana Kempenaersa, Davida Maljkovića i Igora Grubića, u kojima se referiraju na Bakića, prikazuju se filmovi iz Arhiva filmskih novosti u Beogradu koji tematiziraju Bakićeve spomenike, a za čitavo vrijeme trajanja izložbe na Medijskoj fasadi MSU-a vrti se video fotografkinje i snimateljice Ane Opalić inspiriran “Svjetlonosnim formama”.

Izložbu prati i bogat popratni program predavanja, stručnih vodstava i radionica, održat će se jedan okrugli stol, te predavanje akademika Tonka Maroevića, kao i ravnateljice muzeja Tate Britain u Londonu Penelope Curtis.

Ravnateljica MSU Snježana Pintarić zahvalila je brojnim predstavnicima muzejskih i galerijskih institucija koji su dali radove za ovu izložbu, a poglavito HAZU i njenom predsjedniku akademiku Zvonku Kusiću.

Izložba je otvorena do 2. veljače.

Komentari