Broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog životnog vijeka, tj. većeg broja osoba koje dosižu godine života u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju.
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Za očekivati je da će broj slučajeva raka u Hrvatskoj rasti, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U razdoblju od 2001. do 2017. godine broj oboljelih je svake godine bio veći u prosjeku za jedan posto.
Najčešći oblik raka kod muškaraca je od 2016. godine rak prostate, dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela kod oba spola odgovorno je za više od pola svih slučajeva raka.
Prema objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, u Hrvatskoj su najčešća sijela raka kod muškaraca u 2017. godini prostata (21%; 2794 nova slučaja), pluća (17%; 2232 nova slučaja), kolorektum – debelo i završno crijevo (16%; 2143), mokraćni mjehur (5%; 690), želudac (4%; 551), bubreg (4%; 550) i melanom (3%; 439).
Kod žena je pak najčešće sijelo raka u Hrvatskoj u 2017. godini dojka (25%; 2767), zatim kolorektum (14%; 1516), pluća (9%; 1003), tijelo maternice (6%; 717), štitnjača (5%; 545), jajnik, jajovod i adneksa (4%; 449) i gušterača (3%; 383).
Ukupno je od invazivnog raka, isključujući nemelanomski rak kože, oboljelo 24.385 osoba (stopa incidencije 591,2/100.000 stanovnika), od čega 13.229 muškaraca (664,7/100.000) i 11.156 žena (522,7/100.000).
Prema podacima iz 2017. godine, najviše novooboljelih muškaraca bilo je u Varaždinskoj županiji (801,7 oboljelih na 100.000 stanovnika), zatim slijede Međimurska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska… Grad Zagreb (706,1 oboljelih na 100.000 stanovnika) i Zagrebačka županija (694,5 oboljelih na 100.000 stanovnika) bili su nešto iznad državnog prosjeka (691,1/100.000). Najnižu stopu imala je Šibensko-kninska županija.
Najviše novooboljelih žena zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (505,1 na 100.000 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj… Grad Zagreb (482,9 oboljelih na 100.000 stanovnika) je nešto iznad, Zagrebačka županija (426,4 oboljelih na 100.000 stanovnika) nešto ispod državnog prosjeka (452,1/100.000). Najmanje oboljelih žena bilo je Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Mortalitet od raka
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini. Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi.
U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomski rak kože) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000).
Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789).
Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka u ukupnom broju umrlih je u porastu. Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.
Preživljnje od raka
Preživljenje od većine oblika raka je u porastu, no postoje značajne razlike među sijelima raka.
Podaci o preživljenju po sijelima raka pokazuju da je Hrvatska, za većinu zloćudnih bolesti pri dnu europskih zemalja uključenih u istraživanje, uz bolje rezultate za preživljenje kod zloćudnih bolesti u djece.
Vidljivo je jasno poboljšanje u preživljenju od raka, no međutim, slično kao za mortalitet, preživljenje u većini drugih usporedivih europskih zemalja se poboljšava brže.
