U Dubravi kraj Vrbovca otkrivanje spomenika prvom zagrebačkom biskupu Duhu

U Dubravi kraj Vrbovca otkrivanje spomenika prvom zagrebačkom biskupu Duhu
Foto: Press

U utorak 10. lipnja pokraj crkve svete Margarete u Dubravi kraj Vrbovca bit će otkriven spomenik prvom zagrebačkom biskupu Čehu Duhu, na inicijativu Češke besede Zagrebačke županije, Hrvatsko-češkog društva, Općine Dubrava i mjesne župe svete Margarete.

Svečanost otkrivanja spomenika koja počinje misom u crkvi svete Margarete u 11 sati predvodit će biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Nakon mise izlaganje o biskupu Duhu i povijesti Dubrave održat će načelnik Općine Dubrava Branimir Katalenac.

Kako ističe Marijan Lipovac, povjesničar i predsjednik Hrvatsko-češkog društva, bit će to prvo spomen-obilježje podignuto u čast ove značajne osobe iz hrvatske crkvene povijesti o kojoj sačuvani povijesni izvori govore tek da je bio po narodnosti Čeh i da ga je prije 920 godina, oko 1094., na čelo novoosnovane Zagrebačke biskupije imenovao njen osnivač, mađarski kralj sveti Ladislav.

On je, kako svjedoči Felicijanova povelja od 26. travnja 1134., osnovao Zagrebačku biskupiju “kako bi se brigom biskupa oni koje je zabluda idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga vratili na put istine. Da, dakle, pouči neznanje toga puka, pronašao je prikladnoga Čeha, muža časna života koji se zvao Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio pastirom iste Crkve, a ovaj je izabrao za njezine djelatnike ljude iz Šomođske i Zaladske županije.

Osim toga, dâ drugi dvorski kapelan imenom Kupan, po nalogu istoga kralja istoj crkvi puk dubravski sa zemljom i šumom koja njoj pripada”. Ove godine navršava se i 880. godišnjica Felicijanove povelje, a time i prvog spomena grada Zagreba u nekom dokumentu.

Isti jubilej slavi i Dubrava koju je biskup Duh dobio u posjed, što je i bio povod da mu se spomenik podigne upravo u tom mjestu, gdje od kraja 19. stoljeća žive i pripadnici češke manjine, Duhovi sunarodnjaci. Od 2010. Dubrava se nalazi u sastavu Bjelovarsko-križevačke biskupije.

O biskupu Duhu zna se vrlo malo podataka pa nisu poznati ni mjesto ni vrijeme njegova rođenja i smrti. Povjesničari su iz škrtih podataka pokušali rekonstruirati fragmente iz Duhove biografije pa je postavljena teza da je bio benediktinac koji je potjecao iz nekog od čeških benediktinskih samostana – glagoljaškog u Sázavi ili latinskog u Břevnovu (danas dio Praga) koji je posvećen svetoj Margareti, kao i crkva u Dubravi.

Razlog zašto je mađarski kralj za biskupa nove biskupije na osvojenom hrvatskom području doveo upravo Čeha najvjerojatnije je bila jezična bliskost. Prema tradiciji, upravo je Duh u Zagreb donio najstarije sačuvane crkvene knjige koje se danas čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, a pripisuju mu se i glose u Radonovoj Bibliji koje bi mogle biti najstariji spomenik hrvatskog jezika.

U svojoj domovini Duh je ostao nepoznat, no zanimljivo je da ga pjesnik Jan Kollár spominje u svom spjevu Kći Slave iz 1832., smjestivši ga u raj među ljude značajne za pokrštenje slavenskih naroda za koje kaže da su “vodili naš narod Gospodinu u krilo”. U popratnim objašnjenjima Kollár je za Duha napisao da je bio “rođeni Čeh, apostol Hrvata”.

Biskupa Duha lani je u Velehradu na središnjoj proslavi 1150 godina od dolaska sv. Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku u propovijedi spomenuo izaslanik pape Franje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, što su nazočni češki katolici popratili pljeskom. U Zagrebu je biskup Duh 2005. na prijedlog Hrvatsko-češkog društva dobio stube sa svojim imenom, a pripadnici češke manjine smatraju ga svojim rodonačelnikom, budući da je bio prvi poznati Čeh koji je živio u Hrvatskoj.

Njegovo imenovanje prije 920 godina ujedno je i prvi poznati slučaj veza Hrvata i Čeha pa se smatra da s biskupom Duhom počinje i povijest hrvatsko-čeških odnosa.

Komentari