Tribina u Booksi: Fantastikom u djelima Ivane Brlić-Mažuranić

ivana-brlic-mazuranicTreća ovogodišnja tribina iz serije ‘SF u Booksi’ bavit će se fantastikom u djelima Ivane Brlić-Mažuranić. Tribinu osmišljava i vodi Aleksandar Žiljak, ilustrator, pisac i urednik časopisa UBIQ, a gošća je Diana Zalar, profesorica na Učiteljskom fakultetu.

Ove godine slavimo stogodišnjicu jednog od najpoznatijih hrvatskih romana za djecu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić. Međutim, tri godine nakon Hlapića, svjetlo dana ugledati će njena knjiga Priče iz davnine, prevedena na gotovo sve svjetske jezike. Ova zbirka osam novela može se smatrati jednim od ishodišta suvremene hrvatske fantastične književnosti. Ispunjena je likovima iz slavenske mitologije, usmene predaje i autoričine mašte, a u njoj nalazimo pretkršćanska i ranokršćanska načela.

Radnju u Pričama iz davnine pokreću osjećaji. Preobrazba zla u dobro odvija se na poticaj fantastičnih motiva, ali u pozadini bajki nalazimo sustavnu etičko-kršćansku pouku o ljubavi, milosrđu, pokornosti, trpljenju, žrtvovanju, te vjeru u pravedni poredak stvari. Iskustveni zakoni pritom se miješaju s pravilima ezoteričnog, nadprirodnog, svijeta, a ljudski likovi surađuju s bogatom i maštovitom galerijom fantastičnih likova. Uz njihovu pomoć, ljudski junaci povremeno preuzimaju neke nadnaravne osobine koje im pomažu svladati zbilju.

Ivana Brlić-Mažuranić već je zaradila prigodničarski epitet ‘hrvatskog Tolkiena’, a  postavlja se opravdano pitanje gdje njene bajke spadaju u kontekstu fantastične književnosti 20. stoljeća, te kako i u kolikoj mjeri ih možemo usporediti sa suvremenim fantasyjem, koji, čini se, trenutno dominira u književnom ‘nadžanru’ spekulativne fikcije. Konačno, fantastična književnost Ivane Brlić-Mažuranić ne iscrpljuje se na Pričama iz davnine. Posthumno, 1943. objavljena joj je još jedna zbirka, Basne i bajke.

Komentari