Što su dogovorili gradonačelnik i ministar, hoće li se Zagreb pomaknuti s europskog začelja?

bandic-dobrovic

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode održan je sastanak ministra Slavena Dobrovića i gradonačelnika Milana Bandića na kojem se govorilo o unaprjeđivanju sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu.

Na sastanku je zaključeno kako će se oformiti zajednička radna skupina koja će na tome raditi, objavljeno je na službenoj gradskoj stranici Zagreb.hr.

“Problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj planiramo rješavati u partnerskom odnosu s gradovima i županijama. Radimo na redefiniranju postojećeg sustava gospodarenja otpadom, a Zagreb ima sve potrebne resurse da relativno brzo usvoji i provede sve strateške promjene na kojima radimo. Važno da se pri tom vodimo načelima kružne ekonomije i ponovne uporabe sirovina na kojima se gradi i gospodarski razvoj Europske unije”, izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

Ministar je istaknuo kako bez unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpada u Zagrebu nije moguće izgraditi učinkoviti sustav na nacionalnoj razini.

“Podržavam suradnju i partnerski odnos Grada i Ministarstva s ciljem poboljšanja postojećeg sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu. Naš zajednički cilj je ispuniti sve obveze u pogledu gospodarenja otpadom, povećati količine odvojeno prikupljenog otpada i smanjiti količine otpada koji se trenutno odlaže. Krajnji cilj, uz neupitan ekološki i gospodarski, je da Zagrepčanke i Zagrepčani imaju manje račune za odvoz otpada”, kazao je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Radna skupina izradit će akcijski plan s mjerama za izgradnju resursno efikasnog sustava gospodarenja otpadom u skladu s EU paketom kružnog gospodarstva. Radna skupina oformit će se u najbržem mogućem roku.

Podsjetimo, Zagreb je na ljestvici Europske komisije, objavljenom sredinom prošlog mjeseca, zauzeo neslavno 28. (posljednje) mjesto u nekim od najvažnijih kategorija istraživanja sustava gospodarenja otpada.

otpad

Studija EK-a obradila je materiju prema više kriterija. Na primjer po odvojenom prikupljanju pet izdvojenih frakcija otpada – metal, papir, plastika, staklo, biootpad – Zagreb je na posljednjem mjestu s oko pet kilograma po stanovniku godišnje, dok EU-prosjek iznosi 80 kilograma, izvijestio je Deutsche Welle.

Također, uzimajući u obzir da Zagreb po broju stanovnika predstavlja gotovo četvrtinu stanovništva Hrvatske, upada u oko podatak da je Hrvatska na zadnjemu mjestu u Europskoj uniji prema kriteriju kompostiranja otpada sa svega dva postotka iskorištenosti.

Poražavajući rezultati bilježe se na toj razini i u odnosu na implementaciju tzv. PAYT modela gospodarenja (Pay As You Throw – “plati koliko baciš”).

U takvom sistemu koji prema suvremenim spoznajama zagovara i EU, domaćinstva se izravno stimuliraju na aktivni pristup zbrinjavanju otpada. Ali, u slučaju Zagreba je sve to očito negdje “zapelo”, pa se i dalje forsiraju zastarjeli tretmani koji zanemaruju principe razdvajanja po vrstama otpada, kao i odvojenog prikupljanja po modelu od-vrata-do-vrata. Isto tako, Hrvatska i dalje radije pali ili zakopava otpad umjesto da ga reciklira. (I.Z.)

Foto: Zagreb.hr