Prvi dom kulture u Zagrebu obilježava 70 godina rada, otvoren je daleke 1955. u tada radničkom kvartu

Foto: KNAP

Centar kulture na Peščenici, poznatiji pod kraćim nazivom Centar KNAP, ove godine bilježi 70 godina rada. Tim povodom Centar će tijekom cijele godine provoditi programe kojima će obilježavati ovaj veliki jubilej, a uvid u dio programa dala je ravnateljica Anja Planinčić.

Kroz ovu godinu, posjetitelji će imati priliku upoznati se s povijesti ustanove, njenim skrivenim ili zaboravljenim specifičnostima, prisjetiti se događaja koja su obilježila razvoj ustanove, ali i kvarta i na kraju proslaviti rođendan velikim tulumom na ovogodišnjim Danima kulture. Bogat cjelogodišnji program imat će za cilj upoznati građane grada Zagreba i posjetitelje KNAP-a s raznim zanimljivostima koje su obilježile život u KNAP-u, odnosno oko njega kroz 70 godina djelovanja.

Foto: Marko Ercegović

Također, uz ovu veliku obljetnicu bilježimo jednu nešto manju, no ne manje vrijednu, a to je 20 godina Kazališta na Peščenici, koje se ubrzo nakon svog osnutka pozicioniralo kao relevantan punkt kazališne scene u Zagrebu.

Obljetnički logotip, novine…

Kako bi dodatno naglasili obljetničku godinu, dizajnerice Studija Oaza za Centar su temeljem istraživanja arhivskih materijala, arhitekture i sadržaje, dizajnirale logotip obljetnice koji se referira upravo na vrijedno umjetničko djelo, mozaik Otona Glihe, koji je reprezentativni primjer zidne dekoracije unutar modernističke arhitekture namijenjene građanima radničkog kvarta.

Iako su danas ti mozaici skliznuli iz fokusa, ovom prilikom ukazujemo na vrijednost koju nose, jer nam istodobno ukazuju na vrijeme društvenog rasta.

Foto: KNAP

Također, uz obljetnički program, planira se prirediti tiskano izdanje KNAP-vog dnevnika, u formi dnevnih novina koje će arhivirati povijesni razvoj i iskorake ove kulturne ustanove.

Taj dnevnik bit će sažeti prikaz povijesti ustanove kroz slike, riječi i sjećanja naših suradnika, zaposlenika, umirovljenika ili pak naših korisnika.

Sve je počelo 1955. u tada radničkom kvartu

Godine 1955. otvara se prvi Dom kulture u Zagrebu i to upravo na Peščenici, tada radničkom kvartu smještenom u industrijskom dijelu grada na periferiji Zagreba.

Kvart je to u kojem se ubrzano grade naselja koja nastanjuju mahom radnici okolnih tvornica. Misija osnivača bila je uz rad i odmor radnicima osigurati kulturu u neposrednoj blizini doma. Imajući u vidu da je doseljeno stanovništvo mahom i nepismeno, dom kulture, osluškujući potrebe građana razvija niz obrazovnih programa.

Potreba za kulturnim i obrazovnim programima ubrzo nadilazi kapacitete stare zgrade te već 1967. započinje se s prvom nadogradnjom, kada se stara zgrada proširuje i dobiva veliku dvoranu za priredbe.

Nadogradnja se nastavlja te se 1973. otvara mala Koncertna dvorana, kako je otvorena gotovo godinu dana prije velikog Lisinskog, možemo je nazvati prvom suvremeno opremljenom koncertnom dvoranom u gradu, s nevjerojatnom akustikom. Uz Koncertnu, tu je i dvorana za ritmiku i ples, stoga možemo reći da su najdugovječnije radionice u KNAP-u upravo plesne.

Do 1975. završene su sve etape nadogradnje, a Centar dobiva današnju kvadraturu i izgled. Za sve nadogradnje bio je zaslužan arhitekt Mladen Orlandini i tadašnja ravnateljica Lili Antonijević. Zgrada zauzima prostor od 2300 kvadratnih metara te zadovoljava svim potrebama ustanove, opremljena najsuvremenijom opremom za rad, kao i namještajem domaćih proizvođača, a pojedini komadi još su u funkciji (radni stol i komoda u uredu ravnatelja, konferencijski stol te ugradbeni ormari u pojedinim uredima.)

Nadalje, važno je istaknuti vrijedne primjere zidnih dekoracija Mile Kumbatović i Otona Glihe koji su činili dio reprezentativnog prilaza Koncertnoj i Kazališnoj dvorani, no danas dio njih nije vidljiv zbog nužnih funkcionalnih preuređenja prostora.

Imena su se mijenjala, broj programa rastao

Kroz povijest, ustanova je više puta mijenjala nazive, pa tako već 1960. ustanova postaje Narodno sveučilište Peščenica, 1969. ustanova prerasta u Zavod za kulturu i obrazovanje unutar kojega djeluju: Škola za osnovno obrazovanje odraslih, Gimnazija (za odrasle) Tin Ujević, Muzička škola Zlatko Baloković te Centri: za kulturu, za učenje stranih jezika, za dopisno obrazovanje te za pomoć u učenju.

Zavod broji više od 2000 polaznika u obrazovanju, dok kulturne aktivnosti okupljaju značajan broj publike. Uz redovne programe obrazovanja i kulture održavali su se razni seminari škole za život, seminari estetskog obrazovanja ili pak predavanja o kulturnom ponašanju i kulturnom stanovanju.

U suradnji sa Zagrebačkom mljekarom otvoren je Centar za porodicu i domaćinstvo, kao i mliječni bar s ciljem širenje kulture potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Godine 1980. ustanova postaje Društveni dom Peščenica te je fokusirana na programe u kulturi, 1995. mijenja naziv u Kulturni centar Peščenica, a 2015. u Centar kulture na Peščenici – Centar KNAP.

Ostavljen značajan trag u kvartu

Kroz sve ove godine Centar je snažan pokretač zajednice, kroz njegove programe i akcije ostvareni su značajni iskoraci u oblikovanju javnog prostora, u stvaranju nove publike, u pokretanju inicijativa i sl.

Foto: Marko Ercegović

Posebno plodne bile su 1980-e kada je kroz rad Centra realiziran niz skulptura u javnom prostoru, nadalje, dizajnirani su i postavljeni stalci za bicikle i koševi za otpad a sve temeljem provedenih istraživanja koja su ukazala na nedostatak urbane opreme. Tu su i prepoznatljivi oglasni stupovi u formi kišobrana, koji se i danas koriste za oglašavanje programa ustanove.

U novije vrijeme to je akcija Volim Pešču koja promiče uličnu umjetnost. Ovakve akcije pokazuju nam koliko je rad KNAP-a značajan za razvoj lokalne zajednice, koliko je KNAP oblikovao zajednicu. Možemo reći da je KNAP posebno mjesto za sve građane ovog dijela grada, gotovo je svaki stanovnik u nekom dijelu svog života bio vezan uz KNAP.

Danas je Centar KNAP mjesto koje okuplja, kako građane lokalne zajednice koji svakodnevno koriste razne programe kulture u zajednici, tako umjetnike koji KNAP doživljava kao mjesto za rad i razvoj vlastitih projekata.

S druge strane, KNAP kroz svoje programe glazbene, likovne i kazališne djelatnosti ravnopravno djeluje na polju umjetničkog stvaralaštva te je relevantno mjesto stručne zajednice okupljene oko visokokvalitetnih umjetničkih sadržaja.