Cijene energije u EU-u, koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine, stabilizirale su se nakon godine dana. Tijekom 2024. godine, godišnja stopa inflacije za cijene energije bila je blago negativna u većini mjeseci.
Računi za energiju igraju ključnu ulogu u kućnim proračunima, pri čemu struja, plin i drugi energenti čine 5,5% ukupne potrošnje kućanstava u EU-u 2023. godine. Ovo je posebno značajno za kućanstva s niskim primanjima, jer moraju alocirati veći udio svog proračuna na troškove energije, objavila je televizija N1, prenoseći Euronews.
Cijene energije značajno variraju širom Europe, ali koje zemlje imaju najviše i najniže cijene struje i plina?
Indeks cijena energije za kućanstva (HEPI), koji su sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, pruža najnovije podatke o cijenama struje i plina za kućanstva u prijestolnicama 33 europske zemlje.
Stanje na 3. siječnja 2025. pokazuje da su cijene struje za kućanstva široko varirale u Europi, od 9,1 c€/kWh u Budimpešti do 40,4 c€/kWh u Berlinu, dok je prosjek EU iznosio 25,5 c€/kWh.
Zagreb, koji je po nominalnoj cijeni na 26. mjestu, kada se ukalkulira kupovna moć zauzima 21. mjesto po cijeni struje, ali i dalje je ispod europskog prosjeka.
Jeftiniju struju od Zagreba plaćaju Kijev, Oslo, Valleta, Budimpešta, Helsinki, Stockholm, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Luxsembourg, Bern, Amsterdam.
Osim Berlina, najskuplje prijestolnice za kućanstva s obzirom na cijenu struje bile su Bruxelles (38,5 c€/kWh), Kopenhagen (37,5 c€/kWh), London (36,8 c€/kWh) i Bern (36,4 c€/kWh).
Budimpešta, koja je imala najnižu cijenu struje, bila je na čelu, a slijedili su je Kijev (9,8 c€/kWh), Beograd (10,5 c€/kWh) i Podgorica (11,1 c€/kWh).
Cijene struje u prijestolnicama srednje i istočne Europe obično su bile niže od prosjeka EU-a. Jedini izuzetak bio je Prag (35,3 c€/kWh), koji je bila jedina prijestolnica u regiji u kojoj su cijene premašivale prosjek EU-a.
Kada se prilagode standardima kupovne moći (PPS), rangiranje cijena struje značajno se mijenja, jer PPS pruža pravedniju usporedbu. Kao umjetna valuta, ona eliminira razlike u općoj razini cijena.
Izraženo u PPS-u, cijene struje varirale su od 10,6 u Oslu do 43,9 u Pragu, što pokazuje značajne promjene u rangiranju u usporedbi s nominalnim cijenama. “Češka je karakterističan primjer kako se rang tržišta mijenja kada se cijene izražavaju u PPS-u”, rekli su Grigoriou i Papamarkou iz VaasaETT-a. Prag je rangiran 7. po nominalnim cijenama struje, ali zauzima prvo mjesto prema PPS-u.
Cijene plina prema PPS-u varirale su od 3,8 c€/kWh u Budimpešti do 28,3 c€/kWh u Stockholmu.
Zagreb se po cijenama plina nalazi na 24. mjestu. Nižu cijenu plina imaju Kijev, Budimpešta i Beograd.
