NA DANAŠNJI DAN: Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

NA DANAŠNJI DAN: Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

1967.
Na današnji da, 17. ožujka 1967. godine, u tjedniku “Telegram” objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje. Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim i druge ustanove.
Deklaracijom se tražio jednakopravan položaj hrvatskoga jezika u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji, pa se ona pretvorila u prvorazredni politički događaj.
Pojava Deklaracije smatra se stvarnim početkom Hrvatskoga proljeća.

——–

Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:


Na današnji dan – 17. ožujka

180.
– Umro Marko Aurelije, rimski car.

1190.
– U Yorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Židova.

1861.
– Završio proces ujedinjenja Italije proglašenjem Kraljevine Italije (bez Rima).

1891.
– Uspostavljena je prva telefonska linija između Londona i Pariza, što je bio veliki uspjeh u doba još mlade telefonije.

1956.
– Umrla Irène Joliot-Curie, francuska kemičarka i dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1935.

1959.
Dalaj Lama pobjegao s Tibeta u Indiju.

1969.
– Izrael je dobio svoju prvu premijerku, Goldu Meir.

1914.
– U Zagrebu je umro Antun Gustav Matoš, veliki hrvatski književnik, lucidni duh i najistaknutiji predstavnik hrvatske moderne. Rođen je 13. lipnja 1873. u Tovarniku.
Bio je učiteljsko dijete, odgojen u Zagrebu. U šestom razredu napušta gimnaziju i odlazi u Beč na Vojnu veterinarsku školu koju nije završio. Ne podnosi vojnu stegu, pa 1894. dezertira iz vojske koju je služio u Petrovaradinu i bježi u Beograd gdje radi kao čelist, novinar i književnik.
Godine 1898. odlazi u Ženevu u kojoj ostaje godinu i pol dana, zatim pet godina živi u Parizu, da bi se 1908. vratio u Zagreb, grad u kojemu živi sve do smrti.

1976.
– U Rimu je umro talijanski redatelj Luchino Visconti, jedan od začetnika neorealizma.

1999.
– Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

2000.
– U Ugandi 530 ljudi, članova sekte “Deset božjih zapovijedi” izvršilo je kolektivno samoubojstvo spaljivanjem u crkvi.

2005.
– U Madridu je uklonjen jedini preostali spomenik bivšem španjolskom diktatoru generala Franciscu Francu.

2007.
– Umro Frane Franić, splitski nadbiskup i metropolit.

dd0317