Dogodilo se na današnji dan – 21. listopada
Na današnji dan, 21. listopada 1833., u Stockholmu je rođen švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac Alfred Bernhard Nobel.
Alfred Nobel izumio je dinamit. To je općepoznata stvar. Isto tako svi znaju i da je on od ogromnog bogatstva kojeg je tim patentom zaradio, ustanovio Nobelovu nagradu. I to posthumno, kao nasljeđe za čovječanstvo, budući da nije imao vlastitih nasljednika, objavio je u članku o Nobelu Deutsche Welle.
U oporuci koju je napisao godinu dana pred smrt (preminuo je u Sanremu 10. prosinca 1896.) stoji: “Ovaj kapital, kojim će izvršitelj oporuke operirati u sigurnim vrijednosnicama, trebao bi biti temelj za fond čija će godišnja kamata biti podijeljena kao nagrada onima koji su u protekloj godini učinili najviše koristi za čovječanstvo. Kamata će biti podijeljena na pet jednakih dijelova…”
Od 1901., pet godina nakon smrti Alfreda Bernharda Nobela, svake se godine 10. prosinca dodjeljuju Nobelove nagrade. U glavnom gradu Norveške, Oslu, dodjeljuje se nagrada za mir. Nagrade za fiziku, kemiju, medicinu i književnost u glavnom gradu Švedske Stockholmu predaje osobno švedski kralj.
No tko je bio Alfred Nobel, kojeg se svi redovito prisjećaju na dan njegove smrti 10. prosinca, a ne, kao što je to inače uobičajno, na dan rođenja 21. listopada? Njegov njemački biograf profesor kemije iz Bonna Fritz Vögtle kaže: “On je sigurno bio jedan od najbogatijih ljudi tog vremena. Ustanovio je ogromne tvrtke u Švedskoj i po cijelom svijetu, bio je poslovni čovjek i neprestano je bio na putu. No isto se tako i dalje bavio fizikom i kemijom”.
Svojim interesom za fiziku i kemiju izgradio je i vlastito bogatstvo. Nobela je još kao mladića njegov imućni otac poslao u inozemstvo. U Parizu je mladi Alfred upoznao talijanskog kemičara Ascania Sobrera. On je tri godine ranije bio otkrio visokoeksplozivni nitroglicerin, no bio je uvjeren kako njegov pronalazak nikad neće moći biti upotrijebljen u praksi, jer je preopasan. Alfred Nobel bio je pak uvjeren da će ljudi jednog dana moći kontrolirano upotrebljavati nitroglicerin te je po povratku u Švedsku nastavio eksperimentirati s ovim eksplozivnim materijalom. Tijekom jednog takvog eksperimenta u eksploziji su poginuli njegov brat i nekoliko zaposlenika, što je Nobela proganjalo do kraja života.
Svejedno nije odustajao. 1867. konačno mu je uspjelo složiti eksploziv kojeg je mogao kontrolirati te ga je patentirao pod imenom dinamit. Dinamitom i još jednim kasnijim patentom, praskavom želatinom koja je bila još moćnija od dinamita, zaradio je bogatstvo koje je kasnije ostavio u nasljeđe kao zakladu. I danas mu se predbacuje da je novac zaradio na ratu, ali oba ova patenta korištena su prije svega pri miniranju u rudnicima. Zlatna i dijamantna groznica bile su glavni uzrok potražnje.
Vrijednost Nobelova bogatstva do njegove se smrti popela na više od 31 milijun švedskih kruna. Kamate na kapital iz ove zaklade, koje u međuvremenu iznose milijun i sto tisuća eura za svaku od pet nagrada, prema želji Alfreda Nobela, dodjeljuju se kao međunarodno priznaje za izuzetna dostignuća u službi čovječanstva.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1805.
– U pomorskoj bitki kod Trafalgara admiral Horatio Nelson potukao je Napoleonovo brodovlje i izgubio život.
1879.
– Thomas Edison testirao prvu uspješnu žarulju. Edison počeo je testirati jednu vrstu žice u svojim električnim žaruljama. Žarulja je gorila 40 sati, postavši tako prva uspješna žarulja, nakon tisuća propalih pokušaja obavljenih u njegovu laboratoriju u Menlo Park, u saveznoj državi New Jersey.
Ključ uspjeha bio je u tankoj niti žice koja je svjetlila, i nije se topila pod toplinom koju je proizvela električna energija. Nakon eksperimenta, Edison je rekao svojim radnicima u laboratoriju, da, ako je uspio napraviti žarulju koja će gorjeti 40 sati, napravit će i jednu koja će izdržati stotinu sati.
Nakon žarulje, Edison je dizajnirao i prvi uspješni sustav električne struje, koji je struju prvotno doveo u 85 newyorških domaćinstava, koje je njegova kompanija opremila sustavom električne mreže i žaruljama. (Glas Amerike)
1898.
– U Mostaru je rođen Ilija Jakovljević, književnik, urednik, politički komentator, publicist i pravnik.
U rodnom gradu pohađao je gimnaziju, maturirao u Sarajevu 1917., kada je mobiliziran. Nakon rata upisao je pravo u Zagrebu, 1926. diplomirao, 1929. doktorirao te uskoro otvorio odvjetnički ured. Napustivši Hrvatsku pučku stranku, početkom tridesetih ušao je u HSS i uređivao stranački “Hrvatski dnevnik”. Za Banovine Hrvatske predsjedao je Društvom hrvatskih književnika i bio urednik mjesečnika “Savremenik”. Nakon proglašenja NDH uhićen je 13. listopada 1941. i upućen u logor Staru Gradišku, u kojem je bio do prosinca 1942., o čemu je ostavio svjedočanstva u knjizi “Konclogor na Savi” (1999.) i u pjesmama “Lirika nevremena” (1945.).
U rujnu 1944. pred prijetnjom ponovnoga uhićenja otišao je u partizane, gdje, je, uz ostalo, pisao u “Vjesniku”. Nakon rata, razočaran represijom i ogorčen zločinima pobjednika, vratio se odvjetništvu. No 25. svibnja 1948. uhitila ga je OZNA u sklopu akcije kompromitacije A. Hebranga. Službeno, 28. listopada počinio je samoubojstvo, ali istraživanja daju indicije da je ubijen u zatvoru. Pokopan je na Mirogoju, a 3. studenoga služena je zadušnica u crkvi sv. Marka u Zagrebu. (Glas Koncila)
1899.
– Rođen je Andrija Hebrang stariji (hrvatski političar)
1918.
– Započela velika epidemija gripe.
1924.
– Preminuo je hrvatski arhitekt Viktor Kovač.
1991.
– Snage JNA i srpske milicije počinile pokolj kod Baćina, ubijeno je 56 hrvatskih civila.
1992.
– Preminuo je Ante Ciliga, hrvatski političar, ljevičarski revolucionar, komunistički/sovjetski disident novinar i publicist.
2002.
– U Münchenu su započeli radovi na Allianz Areni (na slici), jednom od najmodernijih stadiona na svijetu.
2021.
– Preminuo je Žarko Potočnjak, hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.
dd1021
