Gradska platforma Servus Zagreb predstavila je prometna rješenja za Zagreb među kojima je ključno mjesto zauzima metro.
Prometna rješenja predstavili su stručnjaci za promet, geolog Stanislav Frančišković-Bilinski i Stipan Matoš s Pučkog otvorenog učilišta “Invictus“ te nezavisni kandidat gradske platforme Servus Zagreb za gradonačelnika Zagreba Davor Bernardić.
Rješenja za rasterećenje gužvi u prometu
“U posljednje četiri godine javni prijevoz je devastiran, tramvaji iskaču iz tračnica, autobusi se kvare i zapaljuju, ali ono što je najporaznije, linije su neredovite. Građani, posebno djeca i umirovljenici, čekaju tramvaje i autobuse koji ne dolaze, a na ZET-ovoj aplikaciji piše da su uredno došli. Možda je najpotresnija ispovijed jednog ZET-ovog vozača koji je u kameru rekao da on svoju djecu ne bi pustio da se voze javnim gradskim prijevozom”, uvodno je rekao nezavisni kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Bernardić.
Upozorio je da situacija nikad nije bila gora.
“Vladajući se hvale novim tramvajima, a tužna je istina da je u četiri godine došao samo jedan novi tramvaj. Za vrijeme Bandića isporučeno je ukupno 140 tramvaja. Zagreb, kad je javni prijevoz u pitanju, ima poraznu statistiku. Jedan je od najgorih javnih prijevoza u Europi. Četiri godine slušamo samo obećanja i najave, sutra ovo, sutra ono, bez rada i rezultata. Gospodo, sutra vas više neće biti jer će vam Zagrepčani pokazati crveni karton“, naglasio je Bernardić.
Postojeća pruga i preinake su rješenje
Bernardić je predstavio rješenja platforme Servus Zagreb.
“Pruga je tu, ona je realnost i nalazi se iza vaših leđa, gdje bi za tri godine trebala biti stanica nove gradske željeznice. Za taj je projekt nužno izmještanje teretnog prometa iz centra grada, što je HŽ već pokrenuo. I nužne su preinake na postojećoj prugi. Ta kružna linija povezala bi cijeli grad, od Glavnog kolodvora, preko Ravnica, Borongaja, Dubrave, skrenula bi kroz Čulinec, pa preko Peščenice-Žitnjak, Kozari boka, do Dugava na ranžirni kolodvor. Dalje Sloboština, Sveta Klara, Trnsko, Trokut, Kajzerica, Knežija, Trešnjevka-Cibona pa nazad na Glavni kolodvor“, precizirao je Bernardić. Građani bi od Dugava do Glavnog kolodvora došli za 11 minuta.
Drugo rješenje je željeznica do zračne luke na postojećoj trasi do Velike Gorice, što bi zahtijevalo minimalna ulaganja u modernizaciju postojeće infrastrukture. Važan projekt je pojačavanje prijevoza na liniji “zapad – istok“ koje zahtijeva modernizaciju i nabavku gradskih vlakova, u vlasništvu ZET-a.
“Ovo nije samo prometni projekt, ovo je projekt nove vizije života, projekt budućnosti za Zagreb!“, rekao je Bernardić. “Imamo najbolji tim, imamo najbolji program, i vrijeme je da i Zagreb postane najbolji. Platforma Servus je jedina alternativa nesposobnosti i neznanju koje sada vodi grad Zagreb. Vjerujem u nas, znam da Zagreb zaslužuje uspjeh. Nastavljamo zajedno, pošteno, pametno i snažno!”, zaključio je Bernardić.
Cug u krug i željeznica do zračne luke
Zagreb se godinama suočava s preopterećenim javnim prijevozom i prometnim gužvama. Tramvaji i autobusi često ne mogu podnijeti rastući broj putnika, a automobilima pretrpane ceste dodatno usporavaju svakodnevni život građana, istaknuo je prometni stručnjak Stipan Matoš s Pučkog otvorenog učilišta “Invictus“.
Kao problem je istaknuo umjetne administrativne granice i skupi javni prijevoz. Gradska platforma Servus Zagreb rješenje nudi u integraciji javnog prijevoza. Riječ je o jedinstvenom tarifnom sustavu koji uključuje Zagrebačku županiju, jačanju prigradske željeznice i većoj povezanosti s gradskim prijevozom te poticajima za korištenje javnog prijevoza umjesto osobnih vozila.
“Zagreb mora prepoznati stvarne potrebe svojih građana i prilagoditi prometnu infrastrukturu tako da olakša kretanje, a ne da ga ograničava“, istaknuo je Matoš.
Cug u krug je kružna željeznička linija koja koristi postojeću infrastrukturu uz minimalne nadogradnje. Linija prolazi kroz ključne dijelove grada, što omogućava brzu i direktnu povezanost kvartova, a koristeći brze i moderne vlakove, putovanje gradom postaje znatno brže i učinkovitije. Jednom linijom grad bi bio povezan.
“Planirana ruta linije bila bi: Glavni kolodvor – Dubrava – Čulinec – Peščenica – Kozari Bok – Ranžirni kolodvor – Dugave – Sloboština – Sveta Klara – Trnsko – Kajzerica – Knežija – Cibona – Glavni kolodvor“, pojasnio je. Zagreb već sada ima razvijenu željezničku infrastrukturu od Zagreba do Velike Gorice.
“Uz minimalna ulaganja u organizaciju i modernizaciju, možemo odmah pokrenuti funkcionalnu prigradsku željeznicu kao brzu, efikasnu i dostupnu alternativu gužvama u prometu“, zaključio je Matoš.
Metro – podzemno-nadzemni tračnički sustav
Podzemno-nadzemni tračnički sustav je planiran u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba do 2020., ali je nestao iz Master plana prometnog sustava.
Bez osnove je mit o nemogućnosti metroa u kojem se često spominju podzemne vode, trusno tlo i financije kao prepreke, pojasnio je geolog Stanislav Frančišković-Bilinski. Istaknuo je da je zagrebačko tlo pogodno za gradnju. Ispod 10-12 metara nalaze se glinene naslage kroz koje je lako tunelirati.
“Sastav tla je sličan Beču, a mnogi gradovi s lošijim uvjetima imaju metro. Ni potresi nisu prepreka jer se metroi grade u Japanu u kojem su potresi jači. Sigurni su i tuneli jer se, u slučaju potresa, tuneli gibaju s tlom i stabilniji su od zgrada“, naglasio je Frančišković-Bilinski.
Metro poboljšava javni prijevoz jer je riječ o bržem, učinkovitijem i pouzdanijem sustavu.
“Tramvaji su prosječnom brzinom od ~12 km/h dosegnuli limit, a pametni semafori i žute trake ne mogu značajno ubrzati tramvajski sustav. Prosječnom brzinom od 40+ km/h metro skraćuje vrijeme putovanja na trećinu“, rekao je Frančišković-Bilinski. Za početak se okvirno mogu predložiti dvije metro-linije.
“Linija ‘sjever-jug’ okvirno bi išla od Gračana preko Mihaljevca, Trga bana J. Jelačića, Glavnog kolodvora, Trnja, mostom preko Save do Novog Zagreba, moguće i do zračne luke. Duljina trase je ~14 km, od čega ~4 km u tunelu. Linija “jugozapad-sjeveroistok“ okvirno bi išla od Prečkog, Španskog, Knežije, Jaruna, Trešnjevke, preko centra grada i Trga bana J. Jelačića do Maksimira, Dubrave i Sesveta. Moguća duljina trase je ~24 km, od čega ~6 km u tunelu“
Cijena kilometra metroa kreće se od 50 do 100 milijuna €. Puna cijena za predloženih 38 km iznosila bi od 1,9 do 3,8 milijardi €. U Zagrebu bi cijena vjerojatno bila bliža donjoj granici jer najveći dio trase ne bi išao podzemno, nego nadzemno.
“U slučaju dobivanja 85 % financiranja iz fondova Europske unije, Zagreb bi snosio svega 15 % iznosa. Udio Zagreba u financiranju bio bi od 285 do 570 milijuna €, što nije preveliko opterećenje za gradski proračun, a donosi ogroman benefit za grad“, obrazložio je.
Plan provedbe za gradnju metroa predviđa projektnu dokumentaciju i financiranje u prvom mandatu te početak gradnje u drugom mandatu. Prva linija bila bi u funkciji do kraja drugog mandata, a cijela mreža metroa bit će operativna u trećem mandatu, zaključio je Frančišković-Bilinski.
