Lik Václava Havela na fontanama kod NSK u Zagrebu povodom 80. godišnjice rođenja

vaclav-havel-fontane-2

Danas, 5. listopada, navršava se 80 godina od rođenja Václava Havela, češkog političara i književnika, prvog predsjednika Češke (1993.–2003.) i posljednjeg predsjednika Čehoslovačke (1989.–1992.), jedne od najistaknutijih osoba novije češke i europske povijesti.

Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva tim je povodom večer uoči Havelova rođendana u utorak navečer na fontanama kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu projiciran Havelov lik. Time se i Grad Zagreb pridružio proslavi Havelova rođendana koji se prigodnim manifestacijama obilježava u Češkoj, kao i u drugim zemljama.

Projekciji Havelova lika bio je nazočan i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik i predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić.

vaclav-havel-fontane

Václav Havel rodio se 5. listopada 1936. u Pragu u uglednoj i imućnoj obitelji, zbog čega mu je nakon uspostave komunističkog režima u Čehoslovačkoj 1948. bilo onemogućeno školovanje. U mladosti se istaknuo kao pjesnik i dramatičar pišući djela u duhu teatra apsurda, a kao predsjednik Kluba nezavisnih književnika igrao je istaknutu ulogu i u Praškom proljeću 1968., nakon čijeg gušenja postaje jedan od vodećih čeških disidenata. Budući da nije smio djelovati kao književnik, uzdržavao se radeći u pivovari, a svoje je eseje i drame objavljivao u samizdatima. Zajedno sa stotinjak čeških intelektualaca, Havel je 1977. sudjelovao u nastanku Povelje 77, peticije kojom se od komunističkih vlasti tražilo osiguranje osnovnih ljudskih prava. Zbog toga je uhićen i 1978. osuđen na četiri i pol godine zatvora. Iz zatvora je pušten 1983., a ponovno je uhićen 1989. kad je u zatvoru proveo devet mjeseci.

Havel je kao čelnik Građanskog foruma bio na čelu Baršunaste revolucije čijim izbijanjem 17. studenog 1989. počinje rušenje komunističkog režima u Čehoslovačkoj, a 29. prosinca postaje predsjednik Republike. Na toj dužnosti ostaje do 1992., a 1993. izabran je za prvog predsjednika samostalne Češke i na toj dužnosti ostaje dva mandata, do 2003.

U tom razdoblju Češka je postala napredna i uspješna zemlja razvijenog demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva, 1999. je ušla u NATO i došla na prag članstva u Europskoj uniji u koju je primljena 2004. Václav Havel se nakon odlaska s predsjedničke dužnosti

vratio pisanju drama, no ostao je aktivan i kao komentator i kritičar aktualnih političkih i društvenih događaja u Češkoj i svijetu. Umro je 18. prosinca 2011. u Hrádečeku.

Havel je u Europi i svijetu bio prepoznat i priznat kao jedan od rijetkih moralnih autoriteta suvremenog doba. Bio jedan od zaštitnih znakova Češke, priznat kao simbol borbe za slobodu i demokraciju, kao borac za politiku utemeljenu na humanizmu, poštenju i moralu te kao vrhunski intelektualac. Unatoč svojoj visokoj državničkoj funkciji, zadržao je pristupačnost, jednostavnost i ležernost pa ga se smatralo idealnim šefom jedne srednjoeuropske države. Ime Václava Havela od 2012. nosi zračna luka u Pragu, a 2014. postavljeno mu je poprsje u Kongresu SAD-a u Washingtonu, kao četvrtom Europljaninu. Od 2013. Vijeće Europe dodjeljuje Nagradu Václava Havela za ljudska prava, a Havelovo ime nosi i jedna od zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu.

vaclav-havel-fontane-1

Veze Havela i Zagreba datiraju još od vremena kad je bio mladi književnik, a zatim disident i politički zatvorenik. Njegove drame izvodile su se u zagrebačkim kazalištima u vrijeme kad su u Češkoj bile zabranjene, a njihov autor bio u zatvoru. Kao predsjednik, Václav Havel je pružao potporu Hrvatskoj i BiH osuđujući politiku Srbije i Slobodana Miloševića. U kolovozu 1995. branio je i legitimitet hrvatske oslobodilačke operacije Oluja, a 1999. podržao je NATO-ovu intervenciju protiv Srbije. Havel je u Hrvatsku u mladosti dolazio kao turist, a kao predsjednik prvi put ju je posjetio u veljači 2000. kad je u Zagrebu nazočio inauguraciji drugog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. U službeni posjet doputovao je iste godine u srpnju kad je, osim Zagreba, posjetio i Dubrovnik.

Havelova supruga, glumica Dagmar Havlová, od 2015. igra ulogu barunice Castelli u drami Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi u praškom kazalištu Na Vinohradech.

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb 80. rođendan Václava Havela obilježit će tribinom koja će se održati 9. studenog. Hrvatsko-češko društvo također je podnijelo prijedlog da jedna ulica u Zagrebu dobije ime Václava Havela.

Foto: Press