Nakon više od godinu dana pandemije kazališta u Europi počinju se otvarati. Gotovo cijelo to vrijeme Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu bilo je otvoreno ili pak dostupno svojoj publici.
Od prvog lockdowna u ožujku zagrebački HNK preselio je na online platforme te svojim gledateljima pružio užitak gledanja predstava putem ekrana što je rezultiralo s približno pola milijuna posjetitelja pojedinih online predstava.
Programom HNK u vašem kvartu zagrebački HNK stupio je u vezu sa svojom publikom posjetivši zagrebačke kvartove u vrijeme kada nije bilo kulturnih događanja a kazališta su bila zatvorena. Uslijedile su Ljetne večeri HNK u Zagrebu koje će se ponoviti i ove godine s otvaranjem večeri 29. svibnja a koje su različitim programima, baletnim, opernim i dramskim ispred kazališta okupili stotine gledatelja.
“Ponosna sam najviše što smo u traumatičnom vremenu pandemije kada se naš sektor pokazao najugroženijim i izrazito krhkim uspjeli sačuvati vezu s gledateljima, ali, što mi se čini jednako važnim, omogućili našim umjetnicima da nastupaju u kazalištu ili ‘ispred njega'”, rekla je intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu prije pandemijskih uvjeta bilježilo je posjećenost predstava Drame, Opere i Baleta 93 posto što je prava rijetkost u europskim kazališnim prilikama. No tijekom pandemije interes za kazalište nije jenjavao, dapače, gledatelji su dolazili i punili reducirano gledalište zagrebačkog HNK i tijekom zimskih mjeseci kada su i kafići i restorani i sva mjesta okupljanja bila zatvorena. U statističkom pogledu za prva tri mjeseca 2021. godine kazalište bilježi posjećenost od više od 90 posto.
Intendantica Vrgoč kaže kako se u tom vremenu pandemije, u kojem se još uvijek nalazimo, publika nije bojala odlaska u kazalište nego mu se veselila a teatar je odigrao terapeutsku ulogu u vremenu pandemijske nemoći.
“Program je nastojao pratiti u svakom segmentu epidemiološke zadatosti. U gledalištu to znači smanjen broj gledatelja, trenutačno na 160 od 709, razmake između sjedala, svaki drugi prazni red i tri prva reda prazna ako se izvođači nalaze tijekom predstave na prosceniju. Na pozornici su također uvedene distance ako je riječ o glazbenim izvedbama gdje se orkestar i izvođači smještaju na unaprijed određenu udaljenost. Kod baletnih i dramskih izvedbi ne postoje takva pravila, ali mi već duže vrijeme ne izvodimo velike ansambl dramske predstave, već one u kojima nastupa manji broj glumaca s mogućnošću pridržavanja neke distance. Baletne izvedbe nisu bile dugo na repertoaru sve do svibnja kada smo počeli izvoditi ‘Smrt u Veneciji’, predstavu s najmanjim brojem izvođača. Inače prije svakog bloka predstava, ali i pokusa testiramo izvođače i tehniku”, ističe Dubravka Vrgoč.
Hrvatsko nacionalno kazalište u Zagrebu do završetka sezone planira ambicioznu dramsku premijeru koja povezuje dvije kultne drame Miroslava Krleže koje se ne izvode u našim kazalištima često, a to su „Aretej“ i „U agoniji“, u režiji Ivice Buljana.
Na glazbenom repertoaru je adaptirana verzija Mozartova „Figarova pira“ pod ravnanjem maestra Aleksandra Kalajdžića, a bit će premijerno izveden i koprodukcijski projekt zagrebačkog HNK i baletne skupine slavnog koreografa Angelina Preljocaja u kojem nastupaju dva baletna umjetnika zagrebačkog HNK. Festival Ljetne večeri HNK u Zagrebu svečano će biti otvoren 29. svibnja ispred zgrade kazališta gala koncertom, posvećenom i Danu državnosti i Danu grada Zagreba.
Ovogodišnji program Ljetnih večeri je iznimno bogat, budući da će na pozornici s istočne strane kazališta biti prikazano čak šest baletnih izvedbi. Drama i Opera će se predstaviti svojim zasebnim i zajedničkim programima, a u suradnji s Muzičkom akademijom studenti će izvesti nekoliko opera prilagođenih otvorenom prostoru.
Početkom srpnja održat će se i iznimno atraktivan program – večer Arsena Dedića gdje će dramski umjetnici pjevati i recitirati Arsenove stihove.
Na pitanje što intendantica zagrebačkog HNK najviše priželjkuje za iduću kazališnu sezonu, Dubravka Vrgoč govori da joj je jedina želja da sezona bude „normalna“, odnosno da bude onakva kakve pamtimo prije pandemije.
“Osmišljavati kazališne programe i voditi kazalište u tim po mnogo čemu nesigurnim i opasnim vremenima bila je gotovo nemoguća misija, no, uspjeli smo, usprkos svemu, zatvarajući i otvarajući vrata kazališta, mijenjajući programe, otkazujući predstave i zamjenjujući ih…., održati kazalište živim i zanimljivim našoj publici. I u Europi smo po tome hvaljeni”, zaključila je Dubravka Vrgoč
