U četvrtak će, u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu biti predstavljena knjiga Hrvatski muzej arhitekture.
Uvodnu riječ će održati akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, a o knjizi će govoriti akademik Mladen Obad Šćitaroci, tajnik VII. razreda; akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja i glavni i odgovorni urednik; te doc. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Muzeja.
Hrvatski muzej arhitekture sastavni je dio obimne djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na području memoriranja, znanstvene obrade i kreativne inicijacije hrvatskih likovnih umjetnosti zavještavane programskim načelom utemeljitelja Hrvatske akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera već 1859. godine i tada iskazanom njegovom željom da narodu svome namakne muzej slika, te mu on bude školom i pobudom, da si još više oplemeni srce i usavrši i onako prirođeni umjetnički ukus.
Koncepcija Hrvatskog muzeja arhitekture zasniva se na programskom tekstu arhitekta Miroslava Begovića: Smisao je Hrvatskog muzeja arhitekture sustavno prikupljanje, čuvanje, stručna zaštita, stručna i znanstvena obrada i prezentiranje arhitektonskih crteža, planova i nacrta. (…) Svrha je muzejske djelatnosti da prikupljena arhitektonska dokumentacija, kao dio nacionalne i opće kulturne baštine, služi kulturnim i znanstvenim potrebama naroda i da bude sačuvana za buduće naraštaje.” Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata (nacrti, crteži, makete, rukopisi, studije, publikacije, digitalni zapisi i slično). U proteklom razdoblju Muzej je organizirao 94 izložbe i 45 raznih događanja (znanstveni skupovi, prezentacije,radionice, predavanja i slično) te objavio 72 publikacije.
Osnova zbirke Hrvatskog muzeja arhitekture pretežno je formirana od pojedinačnih djela i cjelovitih opusa hrvatskih arhitekata, koju su sami arhitekti ili njihovi nasljednici darovali Muzeju na trajnu pohranu, arhivsku obradu i postupno znanstveno istraživanje, te publiciranje. Veći dio tih darovnica sadrži nacrte i prateće dokumente prikazane na pausu ili kopijama na papiru te maketama, s time da je u novije vrijeme sve više darovnica obrađeno u digitalnom mediju.
Glavni i odgovorni urednik knjige je akademik Andrija Mutnjaković a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Velimir Neidhardt. Knjiga počinje nizom tekstova kojima je približeno vrijeme i odnosi u kojima su se stvarali temelji na kojima je izgrađena zbirka. Prvi u nizu je tekst akademika Zvonka Kusića Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – čuvar i promicatelj kulturnih vrijednosti.
Tekstove koji slijede u uvodnom dijelu potpisuju akademik Velimir Neidhardt, Hrvatski muzej arhitekture – promotor međunarodne arhitektonske suradnje i akademik Andrija Mutnjaković, Hrvatski muzej arhitekture – memorija hrvatske arhitektonike. Centralni dio knjige koji govori o samom Muzeju Hrvatski muzej arhitekture HAZU napisala je Dubravka Kisić, kao i tekstove o pohranjenoj građi Planoteka Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU, Arhiv Majstorske radionice za arhitekturu Drage Iblera i Drage Galića i Osobni arhivski fondovi arhitekata u koautorstvu s Marinom Smokvinom.
Prezentaciju građe u ovom dijelu knjige osmislile su Borka Bobovec, Tamara Bjažić Klarin, Iva Ceraj, Ana Kršinić Lozica, Maja Kućan, Ivana Nikšić Olujić i Ana-Marija Zubović. U poslijednjem dijelu knjige su tekstovi koji daju uvid u tiskane materijale Muzeja, Izdavačka djelatnost Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU Borke Bobovec i Zbirka plakata Hrvatskog muzeja Ive Ceraj.
Na kraju knjige dat je presjek događanja u Muzeju od 1995.do 2015. godine koji su priredile Dubravka Kisić i Marina Smokvina. I za kraj akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja dao je program razvoja kojim će započeti slijedeće razdoblje.
Predstavljanje je zakazanao za četvrtak, 24. siječnja 2019. u 18 sati, u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14 u Zagreb.
