U povodu 130 godina od rođenja i 60 godina od smrti arhitekta Drage Iblera (Zagreb, 1894. – Novo Mesto, 1964.), Hrvatski muzej arhitekture HAZU predstavlja novu znanstvenu monografiju pod naslovom: “Drago Ibler. Arhitektura kao ideja života / Architecture as an Idea for Life”.
Monografija je utemeljena na radovima s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 9. prosinca 2021. u Zagrebu povodom stote obljetnice od početka Iblerova djelovanja te bogato opremljena arhivskom građom iz muzejskog fundusa.
Predstavljanje novog izdanja održat će se u srijedu, 13. studenoga 2024. s početkom u 12.00 sati u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodnu riječ održat će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, a knjigu će predstaviti izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU (urednica monografije) i dr. sc. Iva Ceraj, viša kustosica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU (izvršna urednica; koncepcija monografije) te akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.
Uvodni dio monografije donosi pozdravnu riječ akademika Velimira Neidhardta, predsjednika HAZU te uvodne riječi akademika Andrije Mutnjakovića, akademkinje Željke Čorak te sjećanja danske arhitektice Marianne Ibler, članice obitelji.
Središnji dio knjige čini jedanaest konferencijskih priopćenja kojima se kronološkim redoslijedom predstavlja višeznačni razvoj Iblerova opusa, počevši od 1920-ih godina, sve do poslijeratnog djelovanja. Nadovezujući se na uporišna istraživanja akademkinje Željke Čorak i vođeni Iblerovom mišlju o ‘arhitekturi kao ideji života’, međunarodni istraživači iz Zagreba, Beograda, Budimpešte, Essena, Ljubljane, Mostara i Ženeve ponovno su razmotrili Iblerove stvaralačke, pedagoške i strukovne pozicije. Nove istraživačke spoznaje prinos su revalorizaciji Iblerova opusa koji je trajno obilježio panoramu hrvatske moderne arhitekture, kako u svojim početcima, između dvaju svjetskih ratova, tako i u poslijeratnom razdoblju:
1. dr. sc. Iva Ceraj (“Drago Ibler u znaku ekspresionizma – tragom neizvedenih natječajnih projekata iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture do pariške izložbe 1925.”)
2. dr. sc. Marina Bagarić (“Krleža o Ibleru poslije Slučaja…”)
3. Nikolina Šimetin Šegvić (“Profesija arhitekt: arhitekt, intelektualac, javni prostor i ‘slučaj Ibler’ – intelektualnopovijesni kontekst”)
4. Vladimir Filipović (“Iblerova zgrada Socijalnog osiguranja radnika u Mostaru”)
5. Jasna Galjer (“Odjel za arhitekturu pri Umjetničkoj akademiji – Drago Ibler i kontinuitet eksperimentalnih edukativnih modela”)
6. Ivana Haničar Buljan i Darja Radović Mahečić (“Utjecaj Drage Iblera na formativno razdoblje arhitekta Stjepana Planića 1925.–1935.”)
7. Aleksandar Kadijević (“Drago Ibler i natječaj za palaču PRIZAD‑a u Beogradu 1937.– 1938.”)
8. Darko Kahle (“Realizirane višestambene zgrade arhitekta Drage Iblera prema suvremenom standardu stanovanja, arhitektu Dragi Galiću i zajedničkoj vili Filipčić”)
9. Ana-Marija Zubović (“Majstorska radionica za arhitekturu pod vodstvom majstora-arhitekta Drage Iblera 1952.–1964.”)
10. Borka Bobovec (“Drago Ibler i refleksije međunarodnih razmišljanja u kontekstu stvaranja suvremenog stanovanja”)
11. dr. sc. Vanja Brdar Mustapić i Vesna Meštrić (“Vila Zagorje – relikt Iblerove koncepcije: neizvedena autorska dionica Drage Iblera”)
Nakon autorskih tekstova slijedi Zaključna riječ akademika Mladena Obada Šćitarocija, tajnika Razreda za likovne umjetnosti HAZU. Završni dio nove knjige sadrži prilog pod nazivom: “Iblerova razmišljanja”, a riječ je o novootkrivenim strojopisima iz razdoblja Iblerova vodstva Majstorske radionice za arhitekturu u Zagrebu (1952.–1964.), kojih je autor akademik Andrija Mutnjaković – u to vrijeme Iblerov suradnik. Tekstovi su novi prinos poznavanju okolnosti i metodologije rada Majstorske radionice kao jedine institucije za poslijediplomsko usavršavanje arhitekata toga razdoblja.
Monografija je opremljena prilozima: Životopisom Drage Iblera (feljton iz pera akademika Matka Peića iz 1984. godine) te popisom izvedenih zgrada i projekata uz koje simultano teku biografske informacije (“Crtice o Iblerovom životu”), te popisom literature.
Važno je naglasiti da je uključenjem vrijedne građe iz Osobnog arhivskog fonda Drage Iblera koji se čuva u fundusu Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, početna razina Zbornika radova proširena i koncipirana u format znanstvene monografije. Cilj takvog proširenja jest prikazati atraktivne nacrte, fotografije i korespondenciju ne samo užem znanstveno-stručnom krugu, nego i šire zainteresiranoj javnosti. Naime, arhitektonski projekti Drage Iblera do sada nisu bili predstavljeni u formatu visokokvalitetno otisnute publikacije, te nova monografija svojim ilustracijama promiče poznavanje vlastite arhitektonske baštine. Stilski izričaji u opusu Drage Iblera u rasponu od ekspresionizma 1920-ih godina, do internacionalnog stila 1930-ih te poetičnog funkcionalizma 1950-ih godina redom su povezani s europskim središtima modernizma. Monografija je stoga dvojezična (hrvatsko-engleski prijevod) kako bi nova saznanja o jednom od najznačajnijih modernističkih opusa u Hrvatskoj bila dostupnija međunarodnoj stručnoj-znanstvenoj javnosti.
Kao stvaratelj niza antologijskih djela i jedan od utemeljitelja Zagrebačkoga arhitektonskog kruga Ibler je već za studentskih dana, počevši od 1920. godine, sudjelovao u nizu arhitektonskih natječaja u znaku socijalnih i umjetničkih izazova razdoblja. Svojim opusom i višeznačnim djelovanjem, Ibler je desetljećima ustrajno promicao progresivna načela arhitektonskog oblikovanja u rasponu od ekspresionizma i nove stvarnosti 1920-ih godina, do modernizma internacionalnoga stila 1930-ih te poetičnog funkcionalizma 1950-ih godina. Za poznavanje stvaralačke osobnosti arhitekta Drage Iblera zaslužna je akademkinja Željka Čorak koja je Iblerovo djelo nenadmašno predstavila u funkciji znaka – kao paradigmu jednoga vremena u kojem je stvarana moderna arhitektura. Objavljivanje nove monografije vođeno je Iblerovom mišlju o arhitekturi kao ideji života koju je formulirao prilikom otvaranja Prvog kongresa arhitekata Jugoslavije, kao i u sintagmi programske deklaracije grupe Zemlja 1929. godine – jer su umjetnost i život jedno.
Nova monografija stoga je prinos zamahu revalorizacije opusa koji se predstavlja u znaku mapiranja Iblerovih arhitektonskih pozicija kao antologijskih međaša koji trajno obilježavaju panoramu hrvatske arhitekture.
*
Akademik Andrija Mutnjaković o Dragi Ibleru:
“Arhitekt Drago Ibler (Zagreb, 14. kolovoza 1894. – Novo Mesto, 12. rujna 1964.) pripada generaciji hrvatskih arhitekata koji su sredinom 20. stoljeća dovršavali negaciju klasicističke arhitekture 19. stoljeća, započeli istraživanja postavki suvremene funkcionalističke arhitekture i kreirali repere buduće arhitekture. Zahvaljujući školovanju u Dresdenu i Berlinu, radu u Poelzigovu atelijeru te članstvu u CIAM-u, spoznavao je vrhunske arhitektonske tendencije i sugerirao ih svojim projektima i realizacijama. Kao profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu, na Arhitektonskom fakultetu u Ženevi i u Državnoj radionici za arhitekturu u Zagrebu obrazovao je nove generacije vodećih hrvatskih arhitekata. Kao projektant osmislio je i realizirao ključne spomenike hrvatske arhitekture. Kao osnivač i voditelj likovne grupacije Zemlja objedinjavao je likovne umjetnike radi afirmacije i širenja progresivnih umjetničkih i socijalnih tendencija. Kao predsjednik tadašnjeg Društva arhitekata Jugoslavije borio se za status struke i kvalitetu arhitekture. Drago Ibler bio je dominantni protagonist koji je uvodio međunarodnu arhitektoniku u hrvatsku arhitekturu kako bi uveo hrvatsku arhitekturu u međunarodnu arhitektoniku. Svestrano djelovanje arhitekta Iblera izazvalo je potrebu za znanstvenom elaboracijom njegova života, djela, utjecaja, pedagogije, komparacije, suradnje, regularnosti, sinteze, inovacije i arhitektonike.”
