U Enosophijinom showroomu u Zagrebu, u suradnji diWine Cluba i Enosophie, održana je prezentacija za medije i vinske profesionalce na kojoj je bilo riječi o ulozi graševine i frankovke u kreiranju vinskog identiteta Slavonije, pa samim time i o njihovoj važnosti za brendiranje ove regije kao destinacije vinskog turizma.
Iako se Hrvatska, kao mala zemlja sjajnih vina, može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti grožđa, njih u Slavoniji u principu nema ili barem nemaju značajan udio u proizvodnji. Internacionalne sorte koje nalazimo na području Slavonije i Podunavlja nesporno daju izvrsne rezultate, čemu pridonose brojni faktori.
Riječ je, naime, o tradicionalnom vinorodnom području koje vinogradarstvo i vinarstvo “pamti” još od antičkih vremena, o kraju nadaleko poznatom po izrvsnoj hrani i gostoljubivosti domaćina, kao i o destinaciji koja sve više osvaja goste svojim prirodnim ljepotama.
No, možemo li uistinu sa sortama poput crnog pinota, syraha, merlota ili cabernet sauvignona konkurirati vrhunskim svjetskim vinima? Možda i da, no izbor sorata koje će ova regija staviti u prvi plan i na njima graditi svoj vinski identitet nije sporedna, već itekako strateška odluka.
Graševina kao naša najznačajnija bijela sorta, čiji je identitet marljivim zalaganjem vinara i udruge Graševina Croatica u posljednjih 15-ak godina napredovao od vina za gemišt do vrhunske kapljice u svim svojim izričajima, spontano se nametnula kao zaštitno vinsko lice Slavonije. Iako vrlo dobro uspijeva i u drugim regijama Hrvatske, upravo u slavonskim vinogorjima ona pokazuje svoje najbolje vrline i s lakoćom izražava neodoljivu sortnost i punoću okusa. To pokazuje i kontinuirani porast površina pod nasadima, traženost na tržištu, ali i afirmacija na svjetskoj vinskoj karti potvrđena kroz brojne nagrade i odličja.
Sjajan posao s graševinom svakako valja nastaviti, no je li napokon vrijeme da ona dobije svog pandana među crnim sortama? Čini se da jest i čini se kako bi to mogla biti upravo – frankovka.
Dugo vremena zanemarivana i od strane tržišta i od strane samih vinara, ova iznimno potentna sorta napokon počinje dobivati zasluženu pozornost.
U Enosophiji su upravo frankovki, koja je oduvijek uzgajana u feričanačkom kraju, posvetili ogromnu pažnju. Značajnu ulogu u – kako ju nazivaju – novoj eri frankovke ima i hvalevrijedan projekt klonske selekcije koju je Enosophia započela 2022. godine u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom.
Na položaju Srednjak u Feričancima, započeta je povijesna sadnja novog matičnog vinograda Frankovke. Ova sadnja predstavljala je ključan trenutak, ne samo za vinariju već i za čitavo feričanačko vinogorje.
Označeni su elitni trsovi iz starih nasada iz 1973. godine te su praćeni i testirani na viruse tijekom čitave godine. Nakon pripreme plemki i uzgoja sadnica, posađeno je oko 25.000 sadnica na 5 hektara vinograda. Glavni cilj ove sadnje je stvoriti prepoznatljiv i ujednačen klon, poznat kao feričanački klon frankovke, kojim se postiže radikalno poboljšanja sorte i pomaže očuvanje dugogodišnje tradicije uzgoja frankovke u ovom vinogorju.
“Ne trebamo ići daleko da vidimo potencijal frankovke, dovoljno je posjetiti naše susjede u Austriji ili Mađarskoj. Ne vidim razloga zašto frankovka ne bi davala iste takve ili još bolje rezultate u Slavoniji koja čak ima i bolje uvjete uzgoja”, komentirao je sommelier Darko Lugarić.
“Da ste bilo koga prije 20 godina pitali može li graševina biti išta drugo doli litrena boca za gemišt, većina bi vam rekla da ne može. A pogledajte graševinu danas! Ista stvar je s frankovkom. Od svake sorte moguće je dobiti vrhunska vina i to u nekoliko izričaja, a frankovka je iznimno potentna sorta koja može dati puno više od onoga na što smo u Hrvatskoj navikli”, nadovezao se Franjo Francem, sommelier i predsjednik Hrvatskog sommelier kluba.
Uspjeh Enosophiine frankovke, koju je moguće kušati u nekoliko izričaja – od mladog vina, preko školovanog elegantnog crnjaka, pa sve do predikata – potvrđuju ne samo brojni kupci, već i osvojena tuzemna i inozemna odličja za kvalitetu.
“Kada smo počeli stvarati – da ne kažem ‘probijati’ – tržište, nailazili smo na izravna i neizravna odbijanja i na generalno nepovjerenje kupaca prema ovoj sorti, koja se u prošlosti zbog svoje loše kvalitete mnogima zamjerila. Ljudi kao da nisu mogli vjerovati da frankovka može dati dobro vino. No, ustrajali smo i danas svjedočimo potpuno drugačijoj situaciji – naše su frankovke vrlo tražene i spadaju u naša najprodavanija vina. Restorani ih s lakoćom sljubljuju sa mesnim jelima dodajući time čitavom iskustvu i gastronomsku dimenziju, a s podjednakim intenzitetom konzumiraju se i na kontinentu i na obali”, objasnio je Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i jedan od voditelja prezentacije.
Zaključak je kako crna budućnost Slavonije – uopće nije tako crna. No, na brendiranju frankovke svakako treba i dalje raditi, pri čemu glavnu ulogu imaju upravo vinske kompanije poput Enosophie, koje svojim proizvodnim količinama, tržišnim utjecajem i marketinškom snagom imaju moć oblikovati, pa čak i stvarati nove vinske trendove. Graševina i frankovka u svojim najboljim izdanjima, kao slavonski yin i yang – dvije sorte koje se međusobno savršeno nadopunjuju, trend je koji će s veseljem prihvatiti ljubitelji dobre kapljice, zar ne?
Vinarija Enosophia u svom posjedu ima oko 160ha vinograda na kojima su ravnomjerno raspoređene bijele i crne sorte, uz dominaciju graševine i frankovke. U sortimentu nalazimo još i sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, cabernet franc, pinot crni, syrah i merlot.
Godišnja proizvodnja kreće se između 800 tisuća i milijun butelja vina, koja na tržište dolaze u tri specijalizirane linije – Dika, Miraz i Enosophia. U vinogradima je prisutan diverzitet mikrolokacija, koji se očituje u položajima, sastavu tla, starosti vinograda i prinosima. Ova raznolikost omogućuje primjenu različitih proizvodnih tehnika kojima se dobiva najbolje grožđe za svaki stil vina. Drugim riječima, svaki od osam vinogradarskih mikrolokaliteta prilagođen je stvaranju specifične vinske etikete.
Osim obnovljenog starog podruma iz 1804. koji je uz prethodnu najavu otvoren za posjetitelje, Enosophia je nedavno obnovila i kuriju Mihalović izgrađenu potkraj 18. stoljeća čime je Slavonija dobila elitnu smještajnu jedinicu prikladnu za privatne posjete, ali i poslovne susrete na visokoj razini.
Tijekom prezentacije kušana su vina Memoria (pjenušac od 100% rajnskog rizlinga), Trs. No.5 (graševina), Goveđa glava (odležana graševina), Miraz frankovka, te Frankovka ledena berba. Prezentaciju su vodili Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i Irena Lučić, vlasnica diWine Cluba, a gitarskim zvucima ju je uljepšao kantautor Jasenko Trbojević.
Tekst i fotografije: Irena Lučić, diWine Croatia
