Sinoć je u Atelijeru Meštrović svečano predstavljena donacije Rumjane i Mate Meštrovića, djelo Ivana Meštovića: Domagojevi strijelci. Na svečanom događanju prigodno se obilježio ovaj značajan donatorski čin, a večer je obogatila mlada glazbenica Ema Stein koncertom na lutnji.
Predstavljanju donacije prisustovali su Iva Hraste Sočo (Ministarsto kulture) i Ivica Lovrić (Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport).
Ivan Meštrović odlukom da hrvatskom narodu pokloni svoje nekretnine i umjetnička djela kreira temelj današnje ustanove Muzeji Ivana Meštrovića. Obitelj Meštrović nastavlja poklanjati umjetnikova djela ustanovi pa su tako donirali supruga Olga, kćer Marica, a sve do danas i sin Mate sa suprugom Rumjanom.
Poklanjanje djela je od izuzetne važnosti jer predstavlja očuvanje nacionalnog blaga u ustanovi čija je misija čuvanje i prezentiranje Meštrovićevog nasljeđa, ali i velika počast jer svjedoči o povjerenju koje nasljednici Ivana Meštrovića imaju u Muzeje Ivana Meštrovića.
Donacija Mate i Rumjane Meštrović, kameni reljef Domagojevi strijelci iz 1955. važan je nastavak darivanja obitelji Meštrović, jer je riječ o iznimnom ostvarenju iz Meštrovićevog američkog razdoblja (1947. – 1962.). S ovom temom iz hrvatske nacionalne povijesti Meštrović je započeo još 1917. kada je u Cannesu izradio sadreni reljef istog naslova. Istu temu obrađuje na litografiji koju je 1923. otisnuo u sklopu Mape litografija i 1931. pri modeliranju medalje Sokolski slet. Američki reljef važan je zbog nove razrade već dotaknute teme u umjetnikovom opusu.
U povodu ove donacije Barbare Vujanović, više kustosica Atelijera Meštrović, napisla je osvrt o reljefu Domagojevi strijelci:
“Donacijom Mate i Rumjane Meštrović kamenoga reljefa Domagojevi strijelci (1955.), djela Ivana Meštrovića (Vrpolje, 1883. – South Bend, Ind. SAD, 1962.), fundus Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijera Meštrović obogaćen je za iznimno ostvarenje iz američkoga razdoblja (1947. – 1962.), koje je u odnosu na ostale periode slabije zastupljen u zagrebačkoj kolekciji. Važan je to nastavak darivanja obitelji Meštrović, otpočetoga donacijom samoga Ivana Meštrovića iz 1952. godine, zahvaljujući kojoj su Muzeji Ivana Meštrovića nastali. Donacije su nastavili i Meštrovićeva supruga Olga, kćer Marica, te sin Mate sa suprugom Rumjanom.
Reljef Domagojevi strijelci predstavlja vraćanje temi i kompozicijskom obrascu, koje je razrađivao još tu vrijeme Prvoga svjetskog rata. Godine 1917. u Cannesu načinio je sadreni reljef istoga naslova i veoma slične kompozicije, kojega je poklonio svojem dugogodišnjem prijatelju, Robertu Williamu Seton-Watsonu, britanskom političkom aktivistu i povjesničaru, koji je bio autor predgovora i suorganizator Meštrovićevih izložaba u Londonu (Victoria and Albert Museum, 1915.; Grafton Gallery, 1917.). Reljef je 2005. godine otkupljen od nasljednika Seton-Watsona za fundus Tate Gallery u Londonu.
Umjetnik je načinio više crteža, skica koje prate reljef iz 1917., a istoj se temi vraća na litografiji koju je 1923. otisnuo u sklopu Mape litografija, koja sadrži 21 grafički list. Također, temi se vratio i 1931. godine oblikujući medalju Sokolski slet. Američki reljef predstavlja novo promišljanje teme kojom se referira na hrvatsku povijest. Nacionalna povijest nije bila u velikoj mjeri prisutna u njegovu opusu. Spomenimo recimo litografiju iz rečene mape, Domagojevi borci, kao i crteže na istu temu.
U kamenom reljefu kipar transponira kompoziciju iz 1917., zadržava isti broj strijelaca, njih sedam, te ih dovodi u istu ravan. Ivan Meštrović je sličan način ritmičnoga nizanja figura u profilu više puta primjenjivao na svojim djelima, poput primjerice na reljefu Canadian War Memorial iz 1918. godine.”
