Naša dalmatinksa obala, osobito otok Zlar, poznati su po crvenim koraljima, koraljstvu i izradi prekrasnog nakita od crvenih koralja. Zlarin je poznat i morskim spužvana i kao rodno mjesto hrvatske pjesnikinje Vesne Parun.
Prvenstveno zbog svoje raskošne ljepote I dragocjenosti, crveni koralj, endem Mediterana, danas je kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
Na otoku Zlarinu koraljstvo kao zanat ima višestoljetnu tradiciju. U zlatno doba do stotine Zlarinjana bi odlazili u izlov; odlazili su čak do udaljenih obala Grčke. Ako bi ulov bio dobar prodavali su neobrađene koralje na Siciliju.
Nakon pada Mletačke Republike 1797. koja je držala nadzor nad izlovom koralja, Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov sve do 50-tih godina 20. stoljeća kada zbog istrebljenja koralja ovaj zanat iščezava.
Za vađenje koralja koristio se križ inženj – križ sv. Andrije. Križ s mrežama se bacao s broda, on bi čupao I trgao grane koralja koje su se zakačile za mrežu. Od 19. st. u lov na koralje kreću ronioci s lošom opremom tako da često smrtno stradaju. Čitav otok bi ispraćao ronice prije odlaska u lov, a zidovi crkve u Zlarinu prepuni su zavjetnih grančica crvenih koralja.
Koraljni nakit radi se ručno, a priprema I obrada njegovih zrnaca mukotrpan je I spor posao. Za izradu jednog jednostavnog dijela nakita potrebno je više dana preciznog i teškog manualnog rada. Uglavnom se koralji kombiniraju sa srebrom i zlatom.
Koralji imaju značajnu ulogu u cjelokupnoj kulturnoj baštini. Korišteni su kao ukrasi na raznim predmetima, namještaju i i za izradu nakita. Osobito se koristio za izradu nakita hrvatskih plemićkih obitelji. Sve do kraja postojanja Austro-Ugarske Monarhije 1918. nakit od koralja bio je vidljiv prepoznatljiv znak na odjeći hrvatsko plemstva. Na slici Vlahe Vukovića iz 1903. Portret grofa Teodora Pejačevaića , ovaj hrvaski ban koji je zamijenio Khuena Herdervarya na odjeći nosi nakit ukrašen crvenim koraljima i koraljnim gemama.
Crveni koralj simbol je ljubavi, vjernosti, pokornosti i odanosti, a u Kršćanstvu simbolizira Kristovu žrtvu i krv. Nakit od koralja čest je motiv na slici Bogorodice s djetetom.
Crveni koralj sporo raste, 1 – 3 mm godišnje i može vrlo dugo živjeti, preko 100 godina. Njegovi nježnobijeli prozirni polipi formiraju razgranato drvce visine od 50-100 cm koji može biti od bijele, ružičaste, narančaste do crvene boje.
Živi na čvrstim kamenim podlogama na dubini od nekoliko do 300 m. Na Jadranu ga nalazimo rijetko iznad 60 m dubine.
Tajana Martinec
