“Briga” o životinjama: Ostavljaju ih po autocesti ili zavezane uz ograde

Prekobrojnost životinja u azilima i njihovo sve češće napuštanje, pogotovo ljeti uoči godišnjih odmora, najveći su problemi u radu društava koje se bave njihovom zaštitom u Hrvatskoj čiji čelnici ocjenjuju da se broj napuštenih životinja povećao za trećinu, a broj udomitelja smanjio.

pas-lutalica-630

“Stanje je loše. Ljudi ne žele naći smještaj psima za vrijeme godišnjih odmora ili ih ne žele cijepiti pa ih izbace. Ostavljaju ih po autocesti ili zavezane uz ograde”, rekla je Hini Petra Dunda iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu. Istaknula je kako je u tom skloništu puno svih 160 mjesta za napuštene pse, a njih još 30 do 40 nalazi se na čuvanju kod volontera dok im se ne nađu udomitelji.

Upozorila je i na sve manji broj građana zainteresiranih za udomljavanje pasa, a kao negativan primjer istaknula je lipanj ove godine, kada ih je udomljeno samo 29. Za razliku od ovogodišnjeg lipnja, u kolovozu prošle godine udomljen ih je rekordan broj – njih 99.

Dunda je kazala kako se obično mjesečno udomi 30 do 50 pasa, ali i da još uvijek dosta ljudi i ne zna da ih mogu udomiti a ne samo kupiti. Stoga vrlo važnim drži senzibiliziranje odraslih ali i djece za udomljavanjem, a s edukativnim programima počeli su u vrtićima i školama, gdje su naišli na odličan prijem kod djece.

Stanje s napuštenim životinjama u Zagrebu i Hrvatskoj zabrinjavajućim drži i predsjednica zagrebačkog Društva za zaštitu životinja “Kanellos” Zvjezdana Radelić koja ocjenjuje da se broj napuštenih životinja, u odnosu na prošlu godinu, povećao za trećinu. “Neodgovorni vlasnici izbace psa iz auta i odu dalje. Psi većinom nisu čipirani, a i ako jesu vlasnik ga ne želi natrag”, kazala je upozorivši i na problem čipiranja pasa. Navodi kako veterinari znaju samo cijepiti pse, ali ih ne i čipirati. Stoga će, kazala je Radelić, pokrenuti akciju kojom bi se vlasnicima pasa omogućilo besplatno čipiranje i prvo cijepljenje protiv bjesnoće.

Uz napuštanje životinja članovi društava za zaštitu životinja često ističu i problem njihova zlostavljanja. Kako bi se taj problem što bolje riješio Radelić se zalaže za bolju suradnju s veterinarskim inspekcijama, iako, kako je rekla, po tom pitanju veterinarske inspekcije slabo rade i rijetko žele izaći na teren. “Ljudi se iživljavaju na životinjama, pitanje zlostavljanja je stravično i toga je sve više. Zakon o zaštiti životinja se ne provodi i trebala bi se napraviti lista nepodobnih udomitelja”, smatra Radelić.

Na veći priljev napuštenih pasa na riječkom području, pogotovu ljeti, upozorava i predsjednica riječkog Društva za zaštitu životinja Zdenka Jelovčan. “Po mom 20-godišnjem iskustvu to je priča bez konca i kraja. Udomimo jednog, a dobijemo dva psa”, rekla je iznimno nezadovoljna okrutnošću ljudi prema životinjama i nepoštivanjem Zakona o zaštiti životinja.

Napomenula je i da je na riječkom području jako malo ljudi kažnjeno zbog zlostavljanja pasa. Kao primjer navela je nekoliko sudskih slučajeva zbog teških zlostavljanja pasa, ali i da se nakon toga ništa nije promjenilo. “Čovjek bi bio uvjetno kažnjen na pet do šest mjeseci, a nakon toga bi opet nabavio psa”, rekla je.

Navodi kako je u njihovom azilu trenutno zbrinuto 120 pasa svih vrsta i dobi, a trenutno rade i na azilu za mačke kojeg nema u Rijeci. Jelovčan je nezadovoljna i činjenicom da, iako se propagira sterilizacija psa i mačaka, ljudi se toga ne pridržavaju. “Bilo bi dobro da ljudi steriliziraju životinje. Svijest raste, ali ne dovoljno”, kazala je.

Upozorila je i na slučajeve ljudi koji su u općini Novi Vinodolski dobili poticaje za uzgoj konja, a poslije se o njima ne brinu. “Konji su mršavi i lutaju okolo. Napisali smo i pismo ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, ali se ništa nije dogodilo”, kazala je Jelovčan napomenuvši kako ima plemenitih ljudi, ali je onih drugih još i više.

Da ljetno razdoblje ne mora biti i kritično razdoblje za udomljavanje napuštenih pasa pokazuje se na dubrovačkom području na kojem u tom godišnjem dobu strani turisti koji ljetuju u Dubrovniku često znaju volontirati i udomiti pse iz azila dubrovačkog Društva za zaštitu životinja. “Brojno stanje napuštenih pasa ne raste već oko dvije godine i u azilu ih je trenutno 332”, kazala je Hini volonterka i tajnica društva Sandra Sambrailo. Kao i u Rijeci nemaju azila za mačke, ali to ne znači da se ne brinu za njih kao i za ranjene, ili ne neki drugi način ozlijeđene, ptice i druge životinje koje često izliječe i puste u prirodu.

Pse, navodi, ljude najčešće ostavljaju u okolnim selima ili u samom središtu Dubrovnika, jer im smetaju kada im u kuće dođu turisti. “Najveći problem je sa štencima i ljudima koji imaju kujice koje iz tko zna kojih razloga ne žele sterilizirati”, rekla je. Kao zanimljiv podatak navela je da se u azilu, uz štence, nalazi i veliki broj odraslih, lovačkih pasa, kojih je u azilu 30 posto.

Za razliku od ljeta, volontere i životinje u azilu najviše muči zima jer se azil nalazi izvan Dubrovnika na vrhu brda. “Zima je užasna. Požar koji je prije četiri godine opsutošio svu šumu oko azila ostavio nas je na vrhu brda bez ikakve zaštite od bure, juga, pijavica i slično”, kazala je Sambrailo.

Komentari