Bečki pročistač iz otpadnog mulja proizvodi više energije nego što je potrebno za njegov rad

Bečki pročistač iz otpadnog mulja proizvodi više energije nego što je potrebno za njegov rad
Foto: MA18 / Christian Fürthner

Nakon više od pet godina završeni su radovi na energetskoj obnovi bečkog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. U tom su periodu obnovljeni bazeni za mehaničko i biološko pročišćivanje te je izgrađeno novo postrojenje za obradu mulja.

Zahvaljujući tome bečki se pročistač vode, koji se prostire na površini veličine Vatikana, nakon njegova puštanja u pogon može u potpunosti samostalno opskrbljivati energijom potrebnom za rad.

S obzirom na to da će količina proizvedene energije premašiti količinu energije potrebne za pogon pročistača, nastat će čak i višak koji će se predati u gradsku električnu mrežu. Obznanili su to bečki gradonačelnik Michael Ludwig i članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša Ulli Sima 4. lipnja 2020., točno na 50. obljetnicu polaganja kamena temeljca za gradnju pročistača.

“Naročito u ovim vremenima, u kojima tema pandemije koronavirusa prevladava, važno je ne zaboraviti druge značajne izazove s kojima se suočava naše društvo. Zaštita klime pritom je na vrhu ljestvice”, kazao je bečki gradonačelnik.

Postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda obično se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije, a na pogon jednog tako velikog postrojenja poput ovog u Beču dosad se trošio oko jedan posto ukupne gradske električne energije.

Izgradnjom novog postrojenja, u kojem se iz otpadnog mulja proizvodi plin, bečki pročistač vode postaje u potpunosti energetski neovisan. Time će se i značajno smanjiti emisija CO2, i to za čak 40.000 tona godišnje.

Kako funkcionira inovativni postupak prerade otpadnog mulja u plin? Procesom pročišćivanja vode u Beču godišnje nastane oko dva milijuna kubičnih metara mulja. Njega će bakterije u novim spremnicima zapremine od 75.000 kubičnih metara uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana.

Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pritom neće nastajati samo mehanička energija koja će se uz pomoć generatora pretvarati u struju, već i toplinska energija koja se može koristiti za zagrijavanje vode i prostorija.

Energija bi na taj način po prvi put trebala biti proizvedena ove jeseni, dok će postrojenje od sljedeće godine biti u potpunosti energetski autarkično.

Komentari