Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić govorio je u srijedu 23. ožujka na okruglom stolu Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo održanom na Sveučilištu u Zagrebu.
Kako priopćava HAZU, akademik Kusić je podsjetio da je Akademija od početka uključena u reformu kurikuluma za osnovne i srednje škole jer ona proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je nastala temeljem Smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije čiju izradu je započela upravo Akademija.
Istaknuo je da je u Strategiju ugrađeno više dokumenata koje je Akademija donijela u proteklih 15 do 20 godina.
Akademik Kusić spomenuo je da je u HAZU osnovano i Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo koje raspravlja o nacrtu kurikuluma. Rasprava se vodi i u svim Akademijinim razredima, a održat će se i tematska sjednica HAZU na kojoj će Akademija donijeti svoje primjedbe, smjernice i zaključke vezane uz kurikulum.
Govoreći o javnoj raspravi o nacrtu kurikuluma, akademik Kusić je upozorio da se ta važna tema previše banalizira i da se o njoj često raspravlja paušalno i pozvao da se rasprava vodi u mirnoj, opuštenoj i kolegijalnoj atmosferi bez previše strasti, navodi se u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik HAZU Marijan Lipovac.
“Za uspjeh reforme, osim političke podrške i financiranja, ključan je entuzijazam nastavnika i njihova edukacija, a kako bi nastavnici bili motivirani potrebno je poboljšati njihov društveni status. Bez toga postoji opasnost da reforma obrazovnog sustava bude samo površinska jer svaki sustav ima tendenciju da se brani od promjena. Cilj reforme je da se učenici uče razmišljati, da budu kreativni i inovativni, no može se dogoditi da ti ciljevi ne budu ostvareni, a da nemamo niti minimalnu razinu znanja. Stoga treba eksplicitno reći koji je minimum znanja”, rekao je akademik Kusić.
Nacrt kurikularne reforme predstavio je dr. sc. Boris Jokić, voditelj Radne skupine Cjelovite kurikularne reforme, a govorili su i rektor prof. dr. sc. Damir Boras, akademik Ivica Kostović, akademkinja Milena Žic Fuchs, akademik Vladimir Paar, prof. dr. sc. Nevio Šetić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i prof. dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skup je moderirao akademik Vladimir Bermanec. [R.I.]
