U dvorani Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“, u sklopu vinskih kušanja pod nazivom „Vrijeme je za…“ koje je osmislio Vjekoslav Madunić, predstavljena su vina vinarije Škaulj iz Nadina.
O začecima i današnjem izgledu vinarije govorili su otac Šime Škaulj i sin Tomislav, a radionicu je vodio sommelier Tomislav Jakopović. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča započela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadinu.
To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. godine krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Naime, odlukom Gradskoga vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i PK Zadar poznata pod imenom Nadinsko blato dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a.
Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od 3 godine. Nadinjani su vrijedno nastavili s radom i kada je istekao prvobitni rok 1999. godine jer im je ugovor produžavan godinu za godinom.
Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od slijedeće 2007. godine do danas obnovili oko 70 do 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom, crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.
Inače, u kišnim godinama nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica pa se poljima znaju voziti u čamcu! Škaulji su 2013. godine, kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici.
Danas vinarija ima oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90 do 100 000 litara vina na isto toliko trsova. Ukupni je kapacitet 200 000 litara ali po riječima Tomislava zadržat će se u sadašnjim okvirima.
Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, tako je i danas a kontrolu tijekom godine radi Agrobiocen, ovlaštena agencija. U Nadinskom blatu preko 70 posto vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.
Predstavljeno je devet vina i završno kao iznenađenje kuće pjenušac od grenacha. U vrlo živoj diskusiji opći je zaključak prisutnih bio da ova vinarija ima odlična vina a da su na vrhuncu kvalitete redom merlot 2017, cabernet sauvignon 2017 (Jakopović je konstatirao da može rasti još bar desetak godina!) i Carl Gustaf cuvee 2016.
Početno vino je bilo Bili cuvee 2020 (kupaža 80 % maraštine i po 10 % debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina. Cijena 45 kuna.
Kako je drugo vino bila Maraština 2020 razvila se diskusija da bi ova nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju trebala imati veće površine. Tržište je preuzeo pošip, kojega sada ima i ovdje, a nekada prije 30-40 godina maraštine kao bijele sorte bilo je i 50%. Ipak, ona je u Nadinu zastupljenija nego u ostatku zadarskog vinskog područja.
Rose 2020 je kupažiran od 70 % grenacha i 30 % syraha. Grenach je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. „Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro ukomponirani šećeri“, zaključio je Jakopović.
Kod cuvee-a Tomislav zamišljenog i priređenog za široko tržište otvorilo se pitanje bi li kupaža bila još bolja sa dodatkom primjerice Mourvedre-a? Tomislav nas je izvijestio da i to imaju u planu kada se s pokusnih 1.5 hektara u vlasništvu Škaulja, a na sugestiju Edija Maletića, zasađenih sa čak 12 različitih sorti dobiju relevantni rezultati. Nabrojat ću pola od njih: uz već spomenuti monastrell (mourvedre) tu su i Arinto, Fernao Pires, Tourig Franca, Vinhao, Malbec i 4 različita klona našega Grka! Dakle, vinarija će sigurno introducirati još neke sorte.
I na kraju ili na početku svega, što se tiče ove vinarije, uslijedila su crna zlata. Merlot 2017 15.5% alkohola u kojemu Jakopović pronalazi likerske note. Radeći usporedbu treba reći da Škaulji na hektar, svjesno rezidbom, mogu dobiti 5-6000 kg iz ekološke proizvodnje koja je skuplja a spomenuta talijanska daju urod na hektaru od 35 tona! Pa tko voli nek izvoli. Cijenu određuje tržište, a tu vinarija Škaulj sasvim dobro stoji.
Grožđe za Cabernet sauvignon 2017 brano je 25. rujna 2017. Sommellier je rekao: „Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino a najviše senzacija do sada može rasti još desetak godina.“ Odlikuje ga sortna prepoznatljivost, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji-barik nije prekrio izvorni okus. Imaju ga još oko 6000 butelja od 10000 punjenih.
Carl Gustaf cuvee 2016 kombinacija po 50% CS-a i merlota, rađen je od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38.8 g suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano s loza sađenih 2003. i 2005. godine. Vino je dobilo ime prema švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjeti vinariji. Dogodine izlazi berba 2017., dakle, pet godina je stajalo, a na boci će biti grb švedskoga kralja.
I na kraju ove lijepe vinske prezentacije kušali smo Merlot desertni 2018. Grožđe je brano kasnije u punom optimumu imalo je 120 eksela, ph 3.5 i 45 grama neprovrelog šećera. Jakopović je zaključio da su vina odlični reprezetanti svoga terroira i zaslužuju veliku pozornost.
Pjenušac 2018 (rađen od crljenka) nud brut natur (bez likera) dvije godine fermentirao u boci je odlično došao na završetku ove vinske priče.
Vinarija izvozi vina u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja je na pragu oko 50 %, 30 % HORECA.
Paštetu od tune radio je catering „Mrvica”.
