Nakon cjelodnevne, maratonske rasprave vlada premijera Andreja Plenkovića i njen program dobili su kasno večeras povjerenje Hrvatskog sabora. Za drugu Plenkovićevu vladu svoj glas je dalo 76 od ukupno 151 zastupnika. Protiv ih je bilo 59, suzdržanih nije bilo.
Na početku današnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora Plenković je zastupnicima u Hrvatskome saboru predstavio Program i ministre u novoj, 15. Vladi Republike Hrvatske.
Njegovo obraćanje donosimo u cijelosti:
“Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici,
Imam čast pozdraviti vas na početku sjednice 10. saziva Hrvatskog sabora i predstaviti program 15. hrvatske Vlade.
Prije svega, želim svim zastupnicama i zastupnicima čestitati što ste dobili povjerenje hrvatskih građana koje nas sve obvezuje na časno i odgovorno zagovaranje interesa hrvatskih građana u iduće četiri godine.
Odgovorno, jer se danas, kada se pripremamo obilježiti 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja i pobjede u Domovinskom ratu, Hrvatska ponovno nalazi u posebno zahtjevnom trenutku svoje povijesti.
Hrvatski su građani svoj dio odgovornosti preuzeli kada su na izborima za Hrvatski sabor, prije dva tjedna odabrali sigurnu budućnost, dajući široku potporu Hrvatskoj demokratskoj zajednici, da vodi parlamentarnu većinu s partnerima i Vladu u sljedeće četiri godine.
Ta potpora obvezuje i sada je ta odgovornost na nama da uspješno upravljamo i onim predvidljivim izazovima i onim neočekivanim krizama pred nama.
Čitav svijet se danas suočava s najvećom zdravstvenom krizom u posljednjih sto godina, i gotovo da nema zemlje koja nije pogođena pandemijom koronavirusa za koju još nema lijeka ni cjepiva.
U proteklih šest mjeseci, više od 15 milijuna ljudi diljem svijeta je oboljelo, 620 tisuća je već izgubilo život.
Pandemija ne jenjava, naprotiv ubrzava se: svakog dana imamo četvrt milijuna više zaraženih i preko 5000 preminulih.
U Hrvatskoj broj preko 4500 ljudi se dosad zarazilo, preko 3200 oporavilo, no nažalost 125 naših sugrađana je izgubilo život.
I ovom prilikom želim izraziti moje suosjećanje s njihovim najbližima.
Želim također pozdraviti sve zdravstvene djelatnike, liječnike, medicinske sestre, kao i ostale službe, koje se svakodnevno bore kako bi spasili svaki život, na čemu im kao zajednica trebamo odati priznanje i biti zahvalni.
Pandemija će još biti s nama pa je potrebno da ostanemo odgovorni, da pridržavanjem zaštitnih mjera svi skupa naučimo živjeti s virusom, ne dopuštajući mu da ugrozi naše živote i naše gospodarstvo.
Jedino zajedno, uz oslanjanje na struku i znanost možemo uspješno prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati gospodarski oporavak Hrvatske.
Brojni naši sugrađani trpe teške posljedice ove iznenadne krize, koja ugrožava tisuće radnih mjesta i opstanak brojnih poduzeća.
Upravo zbog toga, Vlada je proteklih mjeseci poduzela snažne mjere kako bi stala iza hrvatskih radnika i poduzetnika te osigurala plaće za preko 600.000 zaposlenih i likvidnost za preko 100.000 poslodavaca.
I zahvaljujući tome sačuvali smo radna mjesta i većinu naših tvrtki i obrta.
No, s obzirom na neizvjesnu jesen koja nas čeka, u mjesecima, a i u godinama pred nama, bit će potrebno pronaći nove mjere kako bismo učinili sve što je u našoj moći da sačuvamo zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto – jer iza svakog radnog mjesta je sudbina jedne obitelji.
Nadalje ćemo podupirati i poslodavce jer oni su kralješnica hrvatskog gospodarstva i bez njih nema radnih mjesta.
Prema sada dostupnim podacima, procjenjujemo da ćemo u ovoj godini pretrpjeti gospodarski pad od oko 10 % u odnosu na prošlu godinu, što dovoljno govori o ozbiljnosti trenutka u kojemu se nalazimo.
No zahvaljujući svim poduzetim mjerama, kao i djelomičnoj turističkoj sezoni koju smo za razliku od mnogih europskih zemalja ipak uspjeli pokrenuti, sljedeće godine očekujemo snažan oporavak gospodarstva, po stopi iznad 6 %.
Prema procjenama Europske komisije bismo mogli rasti i za čak 7,5% u 2021., po čemu bismo ostvarili drugu najveću stopu rasta u Europskoj uniji, iza Grčke.
U tom će pogledu prioritet Vlade biti da, nakon Europskog vijeća i ispregovaranih 22 milijarde eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira i europskog programa za oporavak „EU za sljedeće generacije“, u potpunosti iskoristimo ta sredstva kao dodatnu snažnu polugu za naše gospodarstvo.
Prema našim procjenama, u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, odnosno proračunu Europske unije za 2021. – 2027., Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 12,7 milijardi eura, ponajprije za ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, kao i za promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i konkurentnost gospodarstva.
Pored toga, samo za mjere oporavka “EU za sljedeće generacije” od posljedica pandemije, imat ćemo na raspolaganju do kraja 2024. godine, dodatnih 9,4 milijarde eura.
Sve skupa, riječ je o 166 milijardi kuna, odnosno više od jednogodišnjeg državnog proračuna, ili na razini deviznih prihoda od čak dvije turističke sezone.
Zajmovi pod najpovoljnijim tržišnim kamatama u svijetu su oni po kojima se zadužuje Europska unija.
Ta sredstva želimo ponajprije upotrijebiti kako bismo očuvali radna mjesta, osigurali brz oporavak gospodarstva, ali i ulagali u preobrazbu naše ekonomije kako bi Hrvatska ubuduće bila puno otpornija na bilo koju krizu.
Naime, ova kriza razotkrila je svu ranjivost europskih gospodarstava, pa tako i hrvatskog, te je stoga važno da izvučemo sve pouke i ovaj izazov pretvorimo u povijesnu priliku za transformaciju Hrvatske, našeg društva i gospodarstva.
Usto, Zagreb i okolicu je 22. ožujka pogodio razoran potres koji je oštetio preko 25 tisuća kuća i zgrada, a brojne i srušio, u kojemu su mnogi ostali bez svojeg doma i bez mogućnosti da žive kao prije.
Stoga je pred nama i zahtjevan i skup izazov dugogodišnje obnove glavnog grada Hrvatske.
Sutra ćemo na prvoj sjednici Vlade, ukoliko dobijemo vaše povjerenje, usvojiti prijedlog zakona i uputiti ga u prvo čitanje već idućega tjedna. Podsjećam da su procijenjene štete 11,5 milijardi eura.
Cijenjene zastupnice i zastupnici,
Imajući upravo sve te izazove na umu, Program Vlade koji vam danas predstavljam bit će temelj i putokaz za izgradnju sigurne Hrvatske.
Svjesni smo da se zbog sadašnje neizvjesnosti mnogi naši sugrađani boje sutrašnjice, da su u grču zbog moguće zaraze, zbog sebe ili svojih bližnjih, da se pribojavaju od mogućeg gubitka posla ili smanjenja plaća, da se pitaju hoće li njihova tvrtka, obrt ili proizvodnja opstati ili završiti u stečaju.
Sve to uzrokuje veliku gospodarsku i društvenu nesigurnost, koja osobito pogađa one najranjivije među nama: starije, nemoćne i bolesne, osobe s invaliditetom, samohrane majke, zaposlene na određeno ili samozaposlene, mlade koji su u potrazi za prvim ili stabilnim poslom, poljoprivrednike koji ne mogu prodavati svoje proizvode, a i mnoge druge.
Svi oni trebaju oslonac, a Hrvatska, kao i prije trideset godina, uz odlučno vodstvo treba pokazati odgovornost, solidarnost i zajedništvo.
Jedino tako vratit ćemo potreban optimizam, elan i vjeru građana u sigurniju budućnost.
Jedino tako ćemo se učinkovito obraniti od virusa.
Jedino tako ćemo se vratiti na put gospodarskog rasta.
Jedino tako moći ćemo ponovno živjeti normalan život bez zazora od običnog rukovanja.
Zato ćemo se kao Vlada svakog dana odlučno boriti za zdravstvenu sigurnost naših građana, za njihova sigurna radna mjesta, sigurne plaće i mirovine, za sigurne obitelji i demografsku revitalizaciju, za sigurnu hranu i očuvan okoliš, za siguran život i sigurne granice, za siguran gospodarski oporavak i sigurnu starost naših umirovljenika i sigurnu budućnost naših mladih.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
danas se Hrvatska brani na području zdravstvene i socijalne sigurnosti naših građana, na pitanjima demografskog opstanka naše države i našeg naroda, boljeg životnog standarda i perspektivnije budućnosti naših obitelji i mladih, na ostvarivanju samodostatnosti u poljoprivredi i energetici, na izgradnji otpornijeg gospodarstva i učinkovitije javne uprave te na postizanju snažnijeg međunarodnog položaja Hrvatske.
To su izazovi na koje naš program nudi rješenja i na koje ćemo odgovoriti politikama koje se zasnivaju na konceptu novog suverenizma, koji se temelji na osnaživanju države i gospodarstva te učinkovitom korištenju hrvatskog utjecaja u Europskoj uniji radi promicanja nacionalnih interesa i kvalitetnijeg života svih hrvatskih građana.
Naša prva zadaća je osigurati socijalnu sigurnost našim sugrađanima, jer ona je preduvjet razvoja suvremenog društva, u kojemu svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.
Kriza s kojom se danas suočavamo ukazala je na potrebu jačanja i modernizacije zdravstvenog sustava.
Zato ćemo uložiti tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvenu skrb, sagradit ćemo Nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu i revitalizirati Imunološki zavod.
Socijalna sigurnost također znači siguran posao.
Zbog toga ćemo nastaviti s dosadašnjom politikom i uložiti 10 milijardi kuna kako bismo stvorili poticajno okruženje za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta.
Važna mjera bit će i bespovratna potpora od 130.000 kuna svakoj mladoj osobi koja krene s projektom s poslovnom idejom.
Cilj nam je do kraja mandata daljnjim poreznim rasterećenjima i mjerama za oporavak gospodarstva podići prosječnu neto plaću na 7.600 kuna u cijeloj zemlji, a minimalnu neto plaću na najmanje 4.250 kuna.
Nastavkom provedbe mirovinske reforme osigurat ćemo održivost mirovinskog sustava, a za dostojanstvenu starost umirovljenicima povećat ćemo mirovine za najmanje 10% i proširiti krug umirovljenika koji mogu i žele raditi.
Na socijalnu sigurnost imaju dakako pravo i najugroženiji među nama te ćemo nastaviti s uključivanjem osoba s invaliditetom na tržište rada i u društvo, a donijet ćemo i novu strategiju borbe protiv siromaštva i socijalnog isključivanja.
U dogovoru s našim partnerima, donijet ćemo Operativni program za poboljšanje kvalitete života i položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Oni su bili i bit će naši partneri jer želimo graditi uključivo i tolerantno društvo koje dijeli i nacionalne i univerzalne vrijednosti.
Druga naša zadaća je da, u vrijeme četvrte industrijske revolucije, osiguramo perspektivnu budućnost našim ljudima, osobito mladima, i gospodarstvu, koje treba biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovanom društvu.
To podrazumijeva postupni prelazak na nove i čiste tehnologije, jer one stvaraju najveću dodanu vrijednost, nova radna mjesta i pokazale su se otpornijima na vanjske šokove.
Perspektivna budućnost također pretpostavlja nastavak povećanja raspoloživog dohotka građana radi podizanja životnog standarda.
Stoga ćemo smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, a poduzećima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna – koji su također teško pogođeni u ovoj krizi – ćemo smanjiti stopu poreza na dobit s 12% na 10%, čime ćemo obuhvatiti 110.000 poduzeća, odnosno njih 93%.
Za svu hranu ćemo također sniziti stopu PDV-a s 25% na 13%.
Nastavit će se reforma školstva i jačat će se digitalizacija u obrazovanju kako bi se osiguranjem kvalitete i kontinuiteta obrazovanja mlade pripremalo za poslove budućnosti te poticati ulaganja u istraživanje i razvoj.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u modernizaciju obrazovnog sustava, nastavit ćemo unaprjeđivati položaj odgojno-obrazovnih djelatnika te osigurati 50.000 učeničkih, socioekonomskih i STEM stipendija.
U razvoju novih industrija vodit ćemo računa o boljem integriranju proizvodnje, proizvoda, tržišta i korisnika pomoću digitalnih tehnologija.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije, razvijanja kreativnih industrija i povećanja izvoza, a ulaganja u istraživanje i razvoj povećat ćemo sa sadašnjih 1% na 2,5% BDP-a.
Ulagat ćemo i dalje u ravnomjeran regionalni razvoj.
Pokrenut ćemo Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar vrijedan 2 milijarde kuna te dodatno ojačati Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kao i razvoj otoka te sjevera Hrvatske.
Uz obrazovanje i transformaciju gospodarstva, demografska revitalizacija strateško je pitanje budućnosti Hrvatske.
Nastavit ćemo raditi na preokretanju negativnih demografskih trendova i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika.
Osigurat ćemo roditeljske naknade u visini od pune plaće, reformirati sustav ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegovog povećanja i pravednije raspodjele.
Subvencionirat ćemo 20.000 stambenih kredita za mlade obitelji i osigurati produljeni rad u još 200 vrtića.
Regulirat ćemo rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji, te nastaviti poticati ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, na tržištu rada i u obitelji.
Njegovanje našeg kulturnog identiteta, zaštita baštine, podrška stvaralaštvu i kreativnim industrijama, promocija hrvatske kulture i umjetnosti u domovini i svijetu te međunarodna suradnja ostaju naše trajne zadaće.
Donijet ćemo nove cjelovite zakone o financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti, kao i novi zakon o kazalištima.
Osigurat ćemo produljenje mjera potpore za one kulturne djelatnosti koje će dulje vrijeme zbog epidemije morati funkcionirati u promijenjenom obliku.
Radi daljnjeg postizanja vrhunskih rezultata, ali i poticanja zdravijeg života, radit ćemo na razvoju svih oblika sporta, uključujući vrhunski i rekreacijski sport, sport osoba s invaliditetom i sport u sustavu obrazovanja.
Treća naša zadaća da osnažimo ekonomsku suverenost Hrvatske, kroz približavanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije.
Poremećaji u lancu opskrbe u globaliziranom gospodarstvu koje je izazvala pandemija koronavirusa ukazali su nam na tu nužnost.
Naš novi model razvoja zato treba biti održiv i utemeljen na proizvodnji domaće i organski uzgojene hrane, na prijelazu na niskougljične i obnovljive izvore energije i na očuvanju naših prirodnih resursa i okoliša za buduće generacije.
Posebnu ulogu u samodostatnosti i povećanju izvoza treba imati hrvatsko selo, a razvoj kružnog gospodarstva treba poboljšati naše gospodarenje otpadom, koji treba postati resurs, a ne trošak.
Time ćemo, uz nastavak niskougljične energetske tranzicije, dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena koje su prijetnja i našoj poljoprivredi i našim obalnim mjestima.
Stoga nam je cilj povećati našu poljoprivrednu proizvodnju za 30%, na 22 milijarde kuna, izgraditi 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručiti navodnjavane poljoprivredne površine.
Čuvat ćemo okoliš, kvalitetnije gospodariti otpadom, a Europski zeleni plan vidimo kao priliku za ubrzanu energetsku tranziciju Hrvatske prema čistim energijama.
Modelom tržišne premije potaknut ćemo daljnju instalaciju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i povećati ih za 150%.
Većoj ekonomskoj suverenosti Hrvatske pridonijet će i bolje prostorno uređenje i raspolaganje prostornim podatcima, kao i stvaranje održivijeg modela turizma.
Donijet ćemo Državni plan prostornog razvoja, kao i Prostorni planovi Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a) i epikontinentalnog pojasa.
Završit ćemo projekt uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, a prostorne ćemo planove integrirati s drugim prostornim informacijama te tako omogućiti digitalno javno samoposlužno korištenje.
Zbog udjela turizma u našem gospodarstvu, od strateške je važnosti da bude otporniji na krize, održiv i poticajan za druge djelatnosti, osobito poljoprivredu, a i promet.
Stoga ćemo ulagati u modernizaciju hrvatskog turizma, u povećanje kvalitete ponude i smještajnih kapaciteta te poticati investicije čiji se potencijal procjenjuje na tri milijarde eura u sljedećih pet godina.
Poticat će se razvoj svih vrsta turizma dok će se poseban naglasak u promociji staviti na zdravstveni i nautički turizam.
Četvrta naša zadaća je osnažiti našu državnost.
To se odražava ponajprije kroz učinkovitost javnih službi, ali i otpornost javnih financija koja se pokazala ključnom za uspješno upravljanje velikim krizama.
U okolnostima koje živimo vidimo da je uloga i snaga države nezamjenjiva.
Premda je Hrvatska mlada država, pokazala je posljednjih godina da se zna i može nositi s raznovrsnim krizama – od najvećeg restrukturiranja u Europi, brojnih pitanja hrvatske ekonomske tranzicije, preko požara, poplava, potresa pa do pandemije koronavirusa i s njom povezanim gospodarskim udarom.
Pravedna država osnažena povjerenjem građana u njene institucije počiva na djelotvornom pravosuđu, zbog čega ćemo nastaviti s reformom pravosuđa.
Donijet ćemo novi Ovršni zakon i beskompromisno se boriti protiv korupcije, s naglaskom na njenoj prevenciji.
Za izgradnju pravednijeg društva potrebno je intenzivirati i dodatno pojačati rad svih institucija koje rade na procesuiranju svih ratnih zločina.
Za otpornost države ključna je i njezina financijska stabilnost i sposobnost da u krizama podrži gospodarstvo, što smo i dokazali.
A jednako je važno podizati kvalitetu upravljanja državnom imovinom, osobito javnim poduzećima, kao i učinkovitost državne i javne uprave kako bi se na što kvalitetniji način odgovorilo na potrebe građana i gospodarstva.
S tim ciljem, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina, uz daljnju digitalizaciju javnih usluga.
Kako bi se odluke donosile što bliže građanima, radit ćemo na daljnjoj fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i nadograđivati projektnu suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te poticati održivost projekata.
Nastavit ćemo graditi i snažan sustav domovinske sigurnosti i jačati sve njegove sastavnice, a osobito civilnu zaštitu i vatrogastvo.
U suradnji s Gradom Zagrebom i susjednim županijama, za obnovu Zagreba i okolice, nastavit ćemo sanaciju posljedica razornog potresa.
Donijet ćemo kvalitetan zakonski okvir za obnovu i uz pomoć domaćih i međunarodnih izvora financiranja obnavljati ga u skladu sa suvremenim standardima građenja.
Razvijena prometna mreža okosnica je funkcionalne države te ćemo stoga nastaviti ulagati značajna sredstva u modernizaciju željeznice i prometne infrastrukture, a razvijat ćemo i širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu i ujednačen digitalni razvoj svih krajeva Hrvatske.
Ubrzat ćemo transformaciju hrvatske javne uprave i gospodarstva daljnjom digitalizacijom i razvojem digitalnog društva, što se pokazalo od posebne važnosti u uvjetima ograničenog kretanja.
Glede globalne prepoznatljivosti Hrvatske, naš je cilj da još dodatno osnažimo njezin međunarodni položaj i da zastupamo djelotvorno naše nacionalne interese.
Prije trideset godina, zahvaljujući požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja pod vodstvom predsjednika Tuđmana, izborili smo svoje mjesto među slobodnim narodima svijeta, a danas kao članica Europske unije i NATO-a suodlučujemo o budućnosti europskog kontinenta.
Time smo oplemenili i učvrstili naš suverenitet koji je dobio novu dimenziju.
Naše političko i gospodarsko pozicioniranje u Europi i svijetu pridonosi otvaranju novih tržišta za izvoz, privlačenju ulaganja, turističkoj atraktivnosti zemlje i promicanju naše kulture na svim kontinentima.
U tu svrhu pomicat ćemo Hrvatsku kao srednjoeuropsku i mediteransku zemlju bogate povijesti, kulture i prepoznatljivog identiteta.
Nakon prvog i uspješnog predsjedanja Vijećem Europske unije, radi tješnje integracije u Europsku uniju, radit ćemo na ostvarivanju naših dvaju strateških ciljeva – ulazak u Schengenski prostor i u europodručje.
Radit ćemo na ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu UN-a za održivi razvoj 2030, kao i na provedbi Pariškog klimatskog sporazuma.
Bit ćemo aktivni u svim multilateralnim organizacijama, regionalnim organizacijama i posebnim inicijativama.
Nastavit ćemo jačati Hrvatsku vojsku, kao jamac sigurnosti Hrvatske i oslonac saveznicima u NATO-u u sve nepredvidljivijem svijetu, kao i policiju, radi što učinkovitije zaštite sigurnosti naših građana i granica.
Uredit ćemo normativni proces reguliranja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Intenzivno ćemo raditi na pronalasku osoba nestalih u Domovinskom ratu te unaprjeđivati hrvatski model traženja nestalih kako bi se omogućilo njihovim obiteljima da saznaju sudbinu svojih najmilijih.
Uz izgradnju kulture sjećanja i iskazivanje pijeteta prema žrtvama, poticat ćemo i financirati povijesna istraživanja kako bi se rasvijetlila ona razdoblja hrvatske povijesti čija interpretacija još uzrokuje podjele u našem društvu.
Radit ćemo i dalje na povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, poticati učenje hrvatskog jezika i posebno skrbiti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i u susjednim zemljama.
Zalagat ćemo se za ustavnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, podržavati europsku budućnost Bosne i Hercegovine i zagovarati prava naših sunarodnjaka, osobito u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, Austriji, Crnoj Gori i na Kosovu.
Uspostavit ćemo posebnu ustanovu koja će uskladiti sve aktivnosti za gospodarsku i kulturnu promociju Hrvatske u svijetu.
Da bismo ostvarili ove ciljeve, moramo imati kvalitetan tim članica i članova Vlade koji danas predstavljam. Sastoji se od iskusnih ljudi sa svojim političkim i profesionalnim karijerama.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja bit će Tomo Medved, ujedno je i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske.
Zdravko Marić bit će potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Davor Božinović bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Boris Milošević, dosadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru, bit će potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.
Gordan Grlić Radman nastavit će posao ministra vanjskih i europskih poslova.
Ivan Malenica bit će, u ovoj Vladi, ministar pravosuđa i uprave.
Mario Banožić bit će ministar obrane.
Tomislav Ćorić bio je ministar zaštite okoliša i energetike, a sada će preuzeti resor gospodarstva i održivog razvoja spajanjem dva ministarstva.
Josip Aladrović bit će ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Vili Beroš nastavit će svoju dužnost ministra zdravstva.
Radovan Fuchs bit će ponovo ministar znanosti i obrazovanja nakon pauze od skoro deset godina.
Oleg Butković nastavit će svoj posao ministra mora, prometa i infrastrukture.
Marija Vučković nastavit će svoj posao ministrice poljoprivrede.
Nina Obuljen Koržinek bit će ministrica kulture i medija.
Darko Horvat bit će ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine.
Nikolina Brnjac preuzet će dužnost ministrice za turizam i sport.
Nataša Tramišak bit će ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Uvjeren sam da će predložene ministrice i ministri kao i svi zajedno kao članovi Vlade, u svom djelokrugu raditi na ostvarivanju zacrtanih ciljeva u Programu Vlade.
Od svakog od njih očekujem primjenu najviših profesionalnih i etičkih standarda u svome radu te da daju svoj doprinos unaprjeđenju javnih politika, kako bi Hrvatska bila još uređenija zemlja.
Vlada koju predlažem rezultat je političke suradnje ponajprije Hrvatske demokratske zajednice, kao uvjerljivog, ali ipak relativnog pobjednika izbora za Hrvatsko sabor, te naših partnera iz HSLS-a i HDS-a, te HNS-a i Reformista, HDSSB-a i nezavisne zastupnice Marijane Petir te svih osam zastupnika nacionalnih manjina.
U naš program ugrađen je naravno i dio našega predizbornoga programa, a on je i plod dogovora cijele parlamentarne većine.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
Kao što sam rekao uvodno, Hrvatska se nalazi u prijelomnom trenutku pred velikim izazovima i to od svih nas zahtijeva najvišu odgovornost, stručnost i predani rad za opće dobro i dobrobit hrvatskih građana.
Da bismo uspješno savladali sve prepreke potrebno nam je i nacionalno jedinstvo kao nikada u proteklih dvadeset godina, uz uvažavanje svih naših političkih razlika.
Uvjeren sam da u tome možemo zajednički uspjeti, poštujući se međusobno i uvažavajući političke i ideološke razlike.
Očekujem konstruktivnu suradnju upravo ovdje, u Hrvatskom saboru, zrcalu hrvatskoga naroda i to s povjerenjem koje je svatko od vas dobio i koje poštujem, poštujući sve birače koji su vam dali povjerenje.
Na nama je da osiguramo nacionalnu koheziju i što brži gospodarski oporavak Hrvatske. Veselim se suradnji.
Hvala vam lijepo.”
Donosimo i videozapis Plenkovićevog obraćanja zastupnicima:
